Alchajmerova bolest je prvi put opisana davne 1906. godine, ali je prošlo oko 70 godina pre nego što je prepoznata kao najčešći uzrok demencije i veoma čest uzrok smrti. Učestalost demencija iznosi između 5 i 7 odsto u populaciji starijoj od 60 godina, što je najveća učestalost nakon kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i malignih bolesti.

Približan broj obolelih od demencije u Evropi iznosi oko 7.302.000, a Alchajmerova bolest je najčeći tip demencije koju ima 60-80% osoba sa demencijom.

Sve najvažnije pojedinosti vezane za Alchajmerovu demenciju otkriva nam neurolog dr sc med Gorica Đokić.

Koja je razlika između tipičnih kognitivnih promena usled starenja i simptoma Alchajmerove bolesti? 

Razlika između tipičnih kognitivnih promena (kognitivni procesi su krovni termin i podrazumevaju percepciju, pažnju, pamćenje, mišljenje, jezičke sposobnosti, učenje, rezonovanje...) koje su povezane sa godinama i simptoma Alchajmerove bolesti mogu biti suptilne i različite od osobe do osobe. Alchajmerova bolest je sporo progresivna bolest mozga koja počinje pre pojave kliničkih simptoma.

Mali procenat osoba sa Alchajmerom (ispod 1%) ima mutaciju nekog od tri specifična gena: gena za amiloid prekursorski protein (APP), i gena za proteine presenilin 1 i 2. Osobe koje naslede APP i presenilin 1 mutaciju će sigurno oboleti od Alchajmerove bolesti. Osobe koje naslede presenilin 2 mutaciju imaju 95% verovatnoću da obole od Alchajmerove bolesti. Osobe koje imaju bilo koju od ove tri mutacije najčešće razvijaju simptome bolesti pre 65. godine života.

starija zena u penziji.jpg
Shutterstock  

Koji su faktori rizika za oboljevanje od Alchajmerove bolesti?

Osobe sa Daunovim sindromom su u povećanom riziku za oboljevanje od Alchajmerove bolesti jer imaju još jedan hromozom 21 na kome se nalazi gen koji kodira produkciju APP što povećava količinu beta amiloidnih fragmenata u mozgu.

Najveći faktori rizika za nastanak Alchajmerove bolesti sa kasnim početkom su: starije životno doba, da je neko u porodici imao bolest i prisustvo APOE-e4 gena (uz verovatnoću da su poslednja dva faktora rizika istovetna). Osobe čiji roditelj, brat ili sestra imaju Alchajmerovu bolest imaju veću verovatnoću da obole nego osobe koje nemaju bolesnog bliskog srodnika.

APOE gen daje instrukcije za sintezu apolipoproteina E koji ima ulogu da kombinuje lipoproteine koji su odgovorni za transport krvotokom holesterola i drugih lipida. Svako od nas nasleđuje jednu od tri varijante APOE gena - e2,e3 ili e4 od svakog roditelja. E3 forma je najčešća. E4 forma povećava rizik za oboljevanje od Alchajmerove bolesti, a e2 forma smanjuje rizik za nastanak Alchajmerove bolesti.

Ostali faktori rizika su:

  • Kardiovaskularni faktori
  • Teške hipoglikemijske krize
  • Traumatske povrede mozga/Hronična traumatska encefalopatija
starija žena.jpg
Shutterstock  

Kako izgleda tok bolesti?

Alchajmerova bolest ima tri stadijuma; rani - preklinički stadijum bez simptoma, srednji stadijum sa blagim kognitivnim poremećajem-MCI i završni stadijum sa kliničkim simptomima demencije. Promene na mozgu u Alchajmerovoj bolesti mogu početi i 20 godina pre pojave kognitivnih simptoma. Kada se inicijalne pojave jave, mozak ih kompenzuje, te osoba nema nikakve simptome. Kako promene na mozgu napreduju, mozak ne može više da ih kompenzuje i osoba pokazuje blage kognitivne smetnje. Kasnije, kada oštećenje mozga postane značajno, osoba pokazuje očigledno neurokognitivno propadanje. U terminalnim fazama bolesti, i bazične funkcije mozga kao što je na primer gutanje, mogu biti oštećene.

Simptomi bolesti su:

• Gubitak pamćenja koji remeti svakodnevni život
• Otežano planiranje ili rešavanje problema
• Teškoće u obavljanju poznatih zadataka kod kuće, na poslu ili u slobodno vreme
• Brkanje vremena ili mesta
• Problemi sa prepoznavanjem slika i prostornih odnosa
• Problemi sa rečima u govoru ili pisanju
• Pogrešno ostavljanje stvari (čak i na čudnim mestima)
• Smanjena ili loša procena
• Povlačenje sa posla ili društvenih aktivnosti
• Promene u raspoloženju i ličnosti
• Bihevioralni i psihološki simptomi demencije (BPSD) su vrlo istaknuti simptomi kod Alchajmerove demencije, pogađaju do 90% obolelih.

starija zena  pamcenje.jpg
Shutterstock  

Najistaknutiji simptomi BPSD su: anksioznost, apatija, uznemirenost, lutanje, dezinhibicija, zablude, halucinaciono ponašanje, poremećaji ritma spavanja, poremećaji u ishrani...

Kakve su terapijske mogućnosti za lečenje Alchajmerove bolesti? 

Terapija Alchajmerove bolesti podrazumeva nekoliko mogućnosti:

  • U ranim fazama bolesti - intravenska terapija monoklonalnim antitelima na beta amiloid (lecanemab) efikasan u fazi blagog kognitivnog poremećaja
  • Inhibitori acetil holin/butiril holin esteraze (donepezil, rivastigmin)- efikasan u fazama blagog kognitivnog poremećaja, lake i umerene demencije
  • NMDA antagonisti - efikasan u fazama umerene i teže demencije

Postoje klinički slučajevi koji zahtevaju i drugačije primene ovih lekova.

Pitali smo doktorku Đokić i da li zaboravljanje svakodnevnih stvari (kada ne znate gde vam je telefon, po šta ste krenuli u drugu prostoriju i slično) obavezno znači demenciju. Iako može biti jedan od ranih znakova kognitivnih smetnji usled Alchajmerove bolesti, ne mora da znači, jer se druga stanja mogu imati kognitivne manifestacije. Među njima je najčešća anksioznost.

Pročitajte i zašto je multipla skleroza bolest sa 1.000 lica i koji simptomi su alarm za posetu lekaru

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

BONUS VIDEO

Digitalna demencija kod dece TikTok/stricek_dusko

Tekst: Lepa&srećna / Biljana Stankovac