- Bolest perifernih arterija dijagnostikuje se kliničkim pregledom i specifičnim testovima poput ABI indeksa i doplera.
- Lečenje uključuje promene životnih navika, lekove i po potrebi hirurške intervencije.
- PAD može zahvatiti bubrege, mozak, organe za varenje, ali i dovesti do ozbiljnih komplikacija poput dijabetesnog stopala.
Da bi se postavila dijagnoza bolesti perifernih arterija (PAD), potrebno je javiti se lekaru koji će proceniti koje su analize i pregledi neophodni. Tokom razgovora lekar će se raspitati o životnim navikama, faktorima rizika i porodičnoj istoriji bolesti.
Nakon toga sledi klinički pregled, koji podrazumeva proveru jačine i prisustva pulseva na rukama i nogama, merenje krvnog pritiska i upućivanje na dodatna ispitivanja. Oslabljen ili odsutan puls na određenim mestima može ukazivati na postojanje periferne arterijske bolesti.
Dijagnostički pregledi kod sumnje na perifernu arterijsku bolest
U slučaju sumnje na PAD, lekar može preporučiti sledeće preglede:
Laboratorijske analize krvi
Testovi za šećernu bolest, kao i analize holesterola i triglicerida, jer su poremećaji metabolizma masti često povezani sa razvojem PAD-a.Pedobrahijalni (zglobnobra-hijalni) indeks – ABI test
Predstavlja odnos sistolnog krvnog pritiska na članku noge i nadlaktici. Smatra se vrlo osetljivom i pouzdanom metodom za dijagnostiku periferne arterijske bolesti, ali i za procenu rizika od kardiovaskularnih događaja.Ultrazvučni pregled krvnih sudova (Color Doppler)
Omogućava otkrivanje suženih ili zapušenih arterija na rukama i nogama, uključujući stopala.Angiografija (CT, MR ili rendgenska)
Pregled krvnih sudova uz primenu kontrasta, koji omogućava preciznu vizualizaciju suženja ili zapušenja arterija.
Lečenje bolesti perifernih arterija
Lečenje prvenstveno zavisi od težine bolesti i uključuje kombinaciju promena životnih navika, lekova i, po potrebi, hirurških procedura.
Promene životnih navika
U ranim fazama bolesti mogu značajno ublažiti simptome:
prestanak pušenja
zdrava i balansirana ishrana
redovna fizička aktivnost
Terapija lekovima
lekovi za snižavanje holesterola (statini)
lekovi za regulaciju krvnog pritiska
terapija za šećernu bolest
lekovi za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšanje protoka krvi
lekovi za razbijanje ugrušaka koji se primenjuju direktno u zonu zapušenja
Hirurško lečenje
angioplastika i ugradnja stenta u sužene arterije
bajpas (premošćavanje arterije) pomoću veštačkog ili sopstvenog krvnog suda
Kako periferna arterijska bolest utiče na druge organe
Bubrezi
Suženje arterije koja dovodi krv do bubrega može izazvati:
teško regulisan visok krvni pritisak
promene u mokrenju
suvu kožu, svrab, utrnulost
umor, pospanost i glavobolje
neobjašnjiv gubitak težine, mučninu i gubitak apetita
Mozak
Najčešće strada usled ateroskleroze karotidnih arterija, što može dovesti do:
prolaznog ishemijskog napada (TIA)
Simptomi uključuju:
vrtoglavicu
oduzetost jedne strane lica
slabost mišića ili gubitak osećaja
otežan ili nemoguć govor
gubitak vida na jednom oku
Sistem organa za varenje
Kod suženja mezenteričnih arterija mogu se javiti:
bolovi i grčevi u stomaku nakon jela
nadimanje, mučnina i povraćanje
dijareja
nenamerni gubitak telesne težine
Noge i stopala – dijabetesno stopalo
Jedna od čestih i ozbiljnih komplikacija je dijabetesno stopalo, koje nastaje usled oštećenja perifernih nerava i krvnih sudova kod osoba sa šećernom bolešću.
Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije, dijabetesno stopalo podrazumeva narušen integritet stopala zbog rana, infekcija, razaranja tkiva i poremećaja cirkulacije.
Statistika pokazuje da:
oko 50% obolelih od dijabetesa bar jednom završi u bolnici zbog komplikacija na stopalu
oko 25% dijabetičara ima i perifernu arterijsku bolest
Tekst: Stetoskop/ Lepa&Srećna/ Radmila Ilić
BONUS VIDEO: