Na prvi pogled, povišen holesterol ne deluje kao nešto što bi moglo ozbiljno da ugrozi život. Nema simptoma, ne boli, ne uznemirava. Ipak, upravo to ga čini opasnim, jer kada se problem otkrije, često je već kasno. Statistika upozorava da u Srbiji svakog dana 132 osobe izgubi život zbog kardiovaskularnih bolesti. A ono što dodatno zabrinjava jeste da čak 80% tih događaja može da se spreči, i to prvenstveno kontrolom lošeg LDL holesterola.
Na edukativnoj tribini "LDL holesterol – vest koju ne smemo ignorisati", stručnjaci su govorili o alarmantnim brojkama, genetskim predispozicijama i novim terapijama koje mogu spasiti živote.
Holesterol nije rezervisan samo za gojazne, i mršavi mogu imati ozbiljan problem
Ljudi se rađaju sa niskim vrednostima LDL holesterola, ali način života – nepravilna ishrana, fizička neaktivnost i stres – mogu ga značajno povećati. Ipak, postoji i druga strana priče.
"Mnogi mršavi ljudi veruju da nisu u riziku, pa zanemaruju zdrave navike. Međutim, upravo oni često imaju genetski izazvano povišen LDL holesterol, poznat kao porodična hiperholesterolemija. Reč je o stanju u kojem organizam prekomerno proizvodi holesterol, bez obzira na ishranu ili težinu", kažu stručnjaci.
Statistika kaže da jedna od 200 osoba ima ovaj genetski poremećaj.
Kada treba prvi put proveriti holesterol?
"Jedan od ključnih izazova u endokrinologiji je prepoznati povišene vrednosti LDL holesterola kod osoba koje nemaju simptome. Zato je redovno testiranje, počevši od 35. godine kod muškaraca i 45. kod žena, od presudne važnosti", objasnila je prof. dr Katarina Lalić, endokrinolog u UKCS.
Ona je dodala da osobe sa genetskim poremećajem ne mogu da regulišu holesterol samo ishranom i vežbanjem, potrebna im je medikamentozna terapija. Dobra vest je da danas postoje lekovi koji se primenjuju samo jednom u šest meseci, a koji značajno snižavaju nivoe LDL holesterola i time umanjuju rizik od infarkta i šloga.
Infarkt i šlog nisu iznenadni, oni se pripremaju godinama
"Kao kardiolog, svakodnevno viđam posledice zapostavljenog LDL holesterola. Ateroskleroza, koja je uzrok infarkta i šloga, razvija se tiho, bez simptoma, i najčešće otkrivamo povišen holesterol tek nakon ozbiljnog kardiovaskularnog incidenta", upozorio je prof. dr Petar Otašević, kardiolog sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje.
On naglašava da nije dovoljno da laboratorijski rezultati budu "u granicama normale" – jer su te vrednosti namenjene zdravoj populaciji. Za one koji su već preživeli infarkt, stentiranje ili bajpas, ciljna vrednost LDL holesterola mora biti ispod 1,4 mmol/l.
"Danas imamo moćne terapije koje snižavaju LDL i do 50%, ali bez svesti o važnosti prevencije i tačne interpretacije rezultata, oni ne mogu učiniti mnogo", dodaje dr Otašević.
Svaka osoba zaslužuje šansu da se zaštiti
Edukacija, rana dijagnostika i savremena terapija mogu promeniti tok statistike, ali za to je neophodna podrška celog sistema – od države do pacijenata.
"Naš cilj je da svaki pacijent u Srbiji ima pristup najsavremenijim terapijama. Danas postoje lekovi koji se daju svega dva puta godišnje i menjaju život pacijenta. Zamislite da svakog dana u Srbiji gubimo jedan avion ljudi – to ne sme da postane prihvaćena svakodnevica. Ako reagujemo na vreme, možemo spasiti hiljade života", poručio je Ivan Tojagić iz udruženja "Moja druga šansa".
Zdravlje srca ne dolazi preko noći, ali ga možemo očuvati ako delujemo na vreme. Redovna kontrola holesterola, bez obzira na godine i izgled, može biti najvažnija stvar koju ste uradili za sebe ove godine. Ne čekajte simptome – možda ih neće ni biti.
Pogledajte još i šta je predinfarktno stanje.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.