Kraste na koži, otečena lica, sve one tužne posledice nestručno izvedenih zahvata na koži podstakle su nas da potražimo prava objašnjenja danas toliko popularnih tretmana. Šta su derma pen i plazma pen? Ko sme da ih primenjuje? Kakvi su rezultati i koje su moguće posledice?

O ovome smo razgovarali sa dr Goranom Bijelić, specijalizantom 4. godine dermatovenerologije na Kliničkom centru u Beogradu. Ona se već 10 godina bavi estetskom medicinom i ima dugogodišnje iskustvo kada su u pitanju ovakvi tretmani.

"U svetlu poslednjih događanja i svega što smo videli ovih dana, kao koosnivač udruženja SESIAM, apelujem na sve građane da se, kada se odluče za bilo kakve tretmane, bilo da je reč o estetskoj medicini ili nekoj drugoj, javljaju isključivo lekarima", izričita je dr Bijelić. "To će se najlakše uraditi proverom licence u Lekarskoj komori kao i registracije ordinacije u APR. Treba se čuvati od nadrilekara kojih, kao što smo videli ima sve više i više."

Udruženje SESIAM, koje postoji već tri godine i okuplja oko petsto članova koji se bave antiejdžing medicinom, estetskom medicinom i srodnim medicinskim granama, podnelo je krivične prijave protiv nekoliko salona u kojima su se ljudi predstavljali klijentima kao lekari a zbog čijih zahvata je došlo do teških posledica.

"Upravo te posledice smo morali da lečimo i tada smo uvideli da pacijenti nisu uopšte znali da prethodne zahvate na njima nisu izvodili lekari. Čak se dešavalo da nisu bili ni kozmetičari", opisuje doktorka napominjući da se moramo dobro raspitati i proveriti kome ukazujemo svoje poverenje.

Teme koje su se najčešće pominjale ovih dana su derma pen i plazma pen i, mada nazivi zvuče slično, ovi tretmani su potpuno različite. Sličnost je u tome što i jedan i drugi smeju da obavljaju isključivo lekari.

"Derma pen je uređaj koji lekar kupuje, legalno, od distributera", navodi dr Bijelić. "On ima nastavak - derma fiks - koji je potpuno sterilan i sme da se koristi samo za jednog pacijenta. Ovim uređajem izvodi se tretman koji se naziva "mikronidling" - pomoću tog nastavka, na anesteziranu kožu koja je lepo očišćena pomoću oktanisepta rade se sitni ubodi svuda po koži i posle toga se nanosi neki koktel.

Derma pen može da radi isključivo lekar a nipošto ne sme da izvodi nemedicinsko osoblje. Takođe, on se može vršiti isključivo u ordinaciji. Tretman ima dve faze - prva je ona u kojoj se koža minimalno povređuje a time se podstiče na proizvodnju novog kolagena. U drugoj fazi se na kožu nanose korisne supstance. Sve se vrši vrlo ujednačeno i lagano, na koži lica, vrata i dekoltea.

Drugi tretman, plazma pen vrši se uređajem novije generacije kojim treba da rukuje lekar. On koristi plazma energiju koja se stvara između vrha iglice uređaja i površine tkiva i izvodi kontrolisanu destrukciju površinskog tkiva koje će, kako bude zarastalo, dovoditi do efekta zatezanja.

Ovaj tretman radi se lokalno, uz anestetik, na manjoj, relativno ograničenoj regiji. Može da se koristi i za uklanjanje neke benigne promene, ali isključivo lekar može da proceni da li se plazma penom mogu skinuti, recimo, papilomi ili virusna bradavica. Ovo je ređa primena plazma pena. U suštini, on se najčešće koristi na gornjim kapcima kako bi se izvršila minimalna kontraktura i zategla koža gornjih kapaka.

Ponovo podvlačim, ovo mogu da rade isključivo lekari. Metoda je neinvazivna, ima relativno visoku preciznost i rezultati se vide za sedam do deset dana, kada krastice prođu. Tretman je relativno siguran i relativno komforan, nije ni mnogo bolan pod uslovom da ga radi stručno osoblje koje je obučeno za ovu proceduru.

Ovaj tretman se preporučuje relativno mladim osobama, kod kojih je tek nešto malo uvećana koža kapka dok se kod starijih osoba ovako nešto ne bi radilo. Kada je koža starija, zrelija i ta površina veća, predlaže se hiruško uklanjanje viška kože na kapcima.

Kod derma pena, koža ostaje samo blago crvena i već sutradan ujutru se to ne primećuje. Kod plazma pena, dolazi do oticanja i crvenila u periodu od sedam do deset dana. Pacijentima se prepisuju antibiotske kreme i upozoreni su da ne smeju da se sunčaju, kako bi ova regija, vrlo osetljiva i puna limfnih sudova, što lepše zarasla.

Ono što je dosta zloupotrebljavano a u medijima sada vidimo, osobe koje su koristile plazma pen za neke zahvate, a koje uopšte nisu bile lekari, nisu vodile računa o indikacijama već su ga primenjivale za ono za šta distributer uopšte nije dozvolio primenu - kao što je, na primer, korekcija nosa. Kod plazma pena, povreda tkiva mora da bude minimalna i kontrolisana, a u ovim slučajevima je došlo do jačih oštećenja i povreda.

Plazma pen se koristi za uklanjanje manjih bradavica, za gornje kapke, pa i za opuštenu kožu na laktovima i kolenima", objašnjava dr Bijelić. "Može se koristiti čak i na nekim ožiljcima ali tu ova tehnika nije dala neke naročite rezultate".

Koliko često smeju da se ponavljaju ovi tretmani?

Derma pen je manje invazivan, radi se na celoj površini lica, vrata i dekoltea, a sme da se ponavlja na 2 do 3 nedelje. Radi se u sesiji koja obuhvata dva ili tri tretmana. Plazma pen je agresivniji tretman, izvodi se na maloj površini i ne ponavlja se često. Na primer, ako se radi na kapcima, sme da se radi jednom godišnje s tim da se nikad ne ide preduboko. Oporavak traje sedam do deset dana i, uz antibiotske kreme, sve zaraste bez problema.

Izvor: Lepa&Srećna / J. G.