Bakterije koje normalno nosimo u svojim crevima su uglavnom prijateljske i organizam ih prepoznaje kao svoje. Zovemo ih još i probiotskim bakterijama, od grčkih reči pro – za i bios – život, dakle neophodne „za život“.

Stičemo ih na samom rođenju i uzimamo od majke kao nešto dragoceno. Njihova osnovna uloga je protektivna i one su prva linija odbrane kada neka patogena bakterija ili virus, izazivač bolesti,  dospe u organizam. Druga uloga im je imunološka. Ako znamo da je 70 odsto našeg imuniteta locirano u crevima zaključujemo da postoji tesna veza između naših dobrih „podstanara“ i pravilnog razvoja i jačanja imuniteta celog organizma. I na kraju, treća uloga probiotskih bakterija je metabolička, jer one učestvuju u varenju i apsorpciji brojnih hranljivih materija.

Crevna mikroflora je veoma podložna spoljnim uticajima i njen kvalitativni i kvantitativni sastav može znatno da varira u zavisnosti od vrste namirnica koje dominiraju u ishrani, opšteg stanja organizma, uzrasta, infekcija, hroničnih bolesti i uzimanja različitih lekova, naročito antibiotika.

Antibiotici neselektivno uništavaju kako loše, tako i dobre, probiotske bakterije u našim crevima. Ovo dovodi do narušavanja efekta barijere, slabljenja imuniteta i promene ravnoteže u digestivnom traktu. Čestom i dugotrajnom primenom antibiotika povećava se mogućnost pojave rezistentnih bakterija (bakterija otpornih na antibiotike) u crevima. U stanju oslabljenog imuniteta te bakterije često izazivaju nove infekcije koje mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja (dijareje, bolovi u stomaku, ozbiljni kolitisi). Što je korišćeni antibiotik šireg spektra delovanja (ampicilin, amoksicilin, cefalosporini), to je veći rizik za nastanak dijareje. Statistika kaže da čak do 35% pacijenata dobije dijareju uzrokovanu antibioticima. U najvećem su riziku mlađi od sedam i stariji od 65 godina.PageBreak

Jedini način da sprečimo disbalans crevne flore nastao uzimanjem antibiotika i posledično nastajanje dijareje, jeste uzimanje dodatnih količina probiotskih bakterija. Ukoliko ih unesemo u odgovarajućem broju one će neutralisati efekte patogenih sojeva u crevima i omogućiti ponovno uspostavljanje zaštitne barijere. Prilikom izbora probiotskih preparata trebalo bi imati na umu da efikasnost zavisi od probiotskih sojeva koji se u njima nalaze. 

Prva linija odbrane je probiotska gljivica S. Boulardii koja deluje u lumenu creva i ima fantastičnu osobinu da za svoju površinu vezuje patogene bakterije i njihove toksine,  i na taj način pospešuje njihovo izbacivanje iz organizma. Ova probiotska gljivica deluje na najčešće uzročnike dijareja izazvanih antibioticima kao što su Escherichia coli i Clostridium difficile, a sama je potpuno rezistentna na antibiotike, što je od ključnog značaja za efikasnost preparata.

Drugu liniju odbrane predstavljaju probiotske bakterije – laktobacili i bifidobakterije. Oni su normalni stanovnici naše crevne flore koji vezivanjem za crevni epitel obnavljaju barijeru narušenu antibioticima. Na taj način sprečavaju prodor patogenih bakterija u organizam i ponovo uspostavljaju sve regulatorne mehanizme da zaustave dijareju i prateće tegobe nastale upotrebom antibiotika.

Ne zaboravite da je, dokle god postoji ravnoteža u našem digestivnom traktu a „loši momci“ su u manjini, naše zdravlje stabilno i zaštićeno. Ukoliko je vama ili vašem detetu lekar propisao antibiotik, koristite ga isključivo po uputstvu i obnavljajte crevnu floru upotrebom odgovarajućeg probiotika. Na taj način ćete sprečiti mogućnost nastanka dijareje i drugih tegoba koje mogu nastati primenom antibiotika.

Mr ph. Nenad Milivojević