Mnogi građani koji su preležali kovid pitaju se da li treba da se i oni vakcinišu.

Virusolog dr Ana Gligić istakla je da još ne znamo dovoljno o virusu i vakcinama, ali da, s obzirom na iskustvo, moramo verovati da su one efikasne i da stvaraju imunitet i da neće davati nikakve posledice, ali da o virusu još ne znamo sve.

Istakla je da postoje dve grupe vakcina. "Fajzer i Moderna su napravljene kao RNK, to je vakcina koja ne može izazvati bolest, ugrađuje se pravi sama viruse, koji bombarduju naš imuni sistem, stvaraju se antitela, kažu da je preko 90 odsto efikasna. I vakcine napravljene na nosaču - kao što je oksfordska, kineska, ruska...", kaže Gligić.

Istakla je da su nuspojave uglavnom bol na mestu aplikacije i crvenilo, zatim može da se oseća slabost, jedan do dva dana, ali to je, kaže, sve u procentima ispod pet na 100 vakcinisanih. Temperatura je, dodaje, vrlo retka i traje jedan dan, ne penjući se više od 37,2.

Prema njenom mišljenju, sada smo na vrhu pika. "Počeće da pada i imaćemo malo relaksiraniju situaciju posle Nove godine, međutim, moje mišljenje se ne slaže sa mišljenjem SZO, koja predviđa da će u januaru biti jako veliki pik", kaže ona.

Mišljenja je da se virus ipak na neki način promenio. "To dokazuje otkrivanje virusa među krznašicama. Mislim da se ipak virus na neki način promenio, i da smo mi onaj virus kako je bilo projektovano u maju kad smo skinuli one mere, da se na neki način sa tim virusom završilo, a da su ove kasnije varijante se inkorporirale sada. Ušli smo u novu epidemiju u epidemiji, tumačim tako veći broj kontagioznosti", kaže Gligić.

Odgovarajući na pitanje o antivakserima, kaže da "ne može da shvati to". "Najveća dostignuća u medicini su antibiotici i vakcine. Neke bolesti se ne bi rešile da nije bilo vakcina, ili bismo imali permanentne gubitke u ljudstvu i prirodnim resursima. Pored mera koje su nam prepisane, mi i dalje imamo veliki broj zaraženih i teške kliničke slike, bez vakcine i prokužavanja mi se korone nećemo rešiti, zato što je ona iz prirode, i što će nam se iz prirode neprestano pojavljivati i praviti probleme", kaže.

Nuspojave po prijemu vakcine su, uglavnom, bol na mestu aplikacije i crvenilo, zatim može da se oseća slabost, jedan do dva dana, ali to je sve u procentima ispod pet na 100 vakcinisanih. Temperatura je vrlo retka i traje jedan dan, ne penjući se više od 37,2.

Za prave vakcine koje bi davale možda doživotni imunitet, kaže ona, potrebne su godine. "Ovo su nove vakcine koje su napravljene - RNK i na nosačima, za njih nisu potrebna tako obimna istraživanja kao za klasične vakcine. Vrlo je važno da se pridržavamo mera, jer će one pomoći da brže savladamo. Ove vakcine, prema izjavama stručnjaka i sa istoka i sa zapada, ne daju imunitet koji traje više od dve godine", kaže ona.

Dr Gligić kaže da je rečeno da imunitet traje do dve godine, a da revakcinacijom  može da se produži i pojača. Postavlja se pitanje da li treba vakcinisati one koji su preležali, kaže da treba.

"Zato što kod nekih ljudi sama bolest u blagoj formi nije davala dovoljan imunitet, da bi se došlo do 60,70 odsto imunog stanivništva", kaže ona. Istakla je da joj je drago što je premijerka rekla da će vakcine uzeti od nekoliko proizvođača, jer će to, kako kaže, smanjiti uticaj antivaksera.

"Trajna vakcina treba tri, četiri godine da se ispituje na ljudima da bi dobila licencu. Nijedna vakcina ne štiti sto odsto, ali nećete nikada razviti kliničku sliku koja može dovesti do teške hospitalizacije ili letalnog ishoda. Ako ste vi bili u kontaktu sa korona virusom sa živine, na primer, vaš organizam to pamti i ne bi trebalo da se razvije teška klinička slika. Interakcija organizma i vakcine zavisi od samog čoveka, ako je date nekome ko je na izdisaju i ima sto boljki, ona neće reagovati isto kao kod drugih", kaže.

Kako je rekla, sada je najvažnije da vakcinom i prirodnim prokužavanjem steknemo imunitet i da zaustavimo pandemiju i epidemiju.

Nijedna vakcina ne štiti sto odsto, ali nećete nikada razviti kliničku sliku koja može dovesti do teške hospitalizacije ili letalnog ishoda.

"Mi moramo zaustaviti epidemiju, a to možemo ovakvim prokužavanjem, pa onda i vakcinom, da se vratimo normalnom životu", kaže dr Gligić i dodaje: "Treba da izbegavamo kontakte, da nosimo maske, da pravimo samo fizičku distancu, a socijalnu ne", rekla je doktorka.

Izvor: Mondo/N1