Krvni pritisak je važan pokazatelj zdravlja, ali mnogi ljudi ne znaju koliki je njihov. Ovaj termin označava jačinu kojom krv pritiska zidove arterija dok cirkuliše kroz organizam.
Nizak krvni pritisak (hipotenzija) obično nije razlog za zabrinutost, ali može da izazove vrtoglavicu i nesvesticu. S druge strane, visok krvni pritisak (hipertenzija) povećava rizik od ozbiljnih oboljenja, poput srčanog i moždanog udara, ukoliko se ne leči.
Redovno kontrolišite svoj krvni pritisak, a evo i koje su normalne vrednosti.
Vrednosti krvnog pritiska zavise od starosti i pola. Prema istraživanjima, normalni rasponi su sledeći:
- Novorođenčad (do 1 meseca): 60–90/20–60 mm Hg
- Dojenčad: 87–105/53–66 mm Hg
- Mala deca: 95–105/53–66 mm Hg
- Predškolci: 95–110/56–70 mm Hg
- Školska deca: 97–112/57–71 mm Hg
- Adolescenti: 112–128/66–80 mm Hg
- Odrasli 18–39 godina: žene 110/68 mm Hg, muškarci 119/70 mm Hg
- Odrasli 40–59 godina: žene 122/74 mm Hg, muškarci 124/77 mm Hg
- Osobe 60+ godina: žene 139/68 mm Hg, muškarci 133/69 mm Hg
Zašto se krvni pritisak menja s godinama?
Promene krvnog pritiska s godinama su normalne, jer krvni sudovi postaju krući, što dovodi do njegovog povećanja. Ovaj proces se dešava čak i kod osoba koje vode zdrav način života.
Takođe, postoje razlike između polova. Žene u predmenopauzi obično imaju niži pritisak u poređenju s muškarcima. Međutim, nakon menopauze, krvni pritisak kod žena raste i može da postane viši nego kod muškaraca. Smatra se da hormoni, posebno testosteron, igraju važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska.
Redovne provere krvnog pritiska i zdrav način života ključni su za prevenciju i kontrolu hipertenzije. Ako imate bilo kakve nedoumice, obratite se svom lekaru. Pročitajte i kako se pravilno meri krvni pritisak.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.