Cenjeni džez-muzičar, kompozitor, klavijaturista i aranžer Vasil Hadžimanov otkrio je džez još u srednjoj školi, iako je muziku, kako kaže, slušao i pevušio od najranijih dana, piše Lepa & srećna.

- Sa 14-15 godina otkrio sam tu vrstu muzike u kojoj nije sve po pravilu, kopajući po pločama svojih roditelja. Tada su i moji roditelji zapazili kod mene volju, želju i talenat i dali mi vetar u leđa da se usavršavam - kaže Vasil.

Diplomirao je 1995. na odseku za klavir i kompoziciju na Berkli koledžu u Bostonu. Pričajući o džezu na domaćoj sceni, sa žaljenjem kaže kako on danas ne uživa dobar status kod publike. 

- Smatraju ga elitističkom muzikom, što je potpuno pogrešno. Svakako da je potrebna doza razumevanja, informacija, možda čak i inteligencije da bi se džez do kraja ispratio, ali sve to nije potrebno da biste uživali u muzici. Poenta je prepustiti se i dozvoliti umetniku da vas vodi u nepoznatom pravcu. Problem je i u ljudima koji nemaju strpljenja, interesovanja, vremena i para. Na kraju, nije ni čudo što je status džez muzike kod nas takav kakav jeste - navodi muzičar.

PROČITAJTE JOŠ: Unuka Zafira Hadžimanova postala glumica: evo kako izgleda ćerka Vasila Hadžimanova (FOTO)

Talenat se razvija 

Pošto je dete poznatih i priznatih muzičara Zafira Hadžimanova i Senke Veletanlić, da ne izostavimo tetku Biseru, pitamo ga kako je moguće zapaziti talenat kod nekoga ko nije iz muzičke porodice i na koji način se on može razviti. 

- Mislim da bi svako dete trebalo da stekne muzičko obrazovanje jer ono aktivira sve receptore istovremeno, koje neke druge radnje ne čine. Čitanje nota, memorija, kreativnost, sve to će svakako pomoći detetu da razvija maštu i moždane vijuge. Kroz to angažovanje upravo se može sagledati da li je dete talentovano ili ne. Ako pričamo generalno, najveća odgovornost leži na roditeljima jer škole, nažalost, nisu koncipirane tako da razvijaju dečje talente. Suština je u tome da se što ranije otkriju dečja interesovanja i talenti, jer ćete mu tako umnogome olakšati život - tvrdi Hadžimanov. - Mladim ljudima koji žele da se bave muzikom uvek kažem da učine sve što mogu ne bi li stvorili uslove da se bave time što vole. Šta god da rade, da rade tako da sačuvaju tu ljubav koju su inicijalno imali prema profesiji kojom žele da se bave. Da taj san koji žele da ostvare, makar ga i ne ostvarili, pokušaju da ne uprljaju.  

Kreativnost i emocije

Po definiciji, kreativnost predstavlja mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova ili rešenja problema. Pitali smo našeg sagovornika da li se kreativnost stiče s godinama ili se čovek s njom rađa.

- Verujem da svako od nas nosi u sebi maštu, kreativnost, možda neko malo više od drugog. Verovatno su okolnosti te koje malog kreativca razviju u genijalca ili prosečno ljudsko biće. Krucijalna uloga u razvijanju kreativnosti leži na školi i roditeljima. Kada je o inspiraciji reč, ne mogu da kažem da samo lepe ili samo loše emocije utiču na kreativni proces. Više puta sam se osećao grozno, pa sam radi izlečenja seo za instrument i uspevao da iznedrim nešto pozitivno iz negativne situacije. Mislim da bi bilo dosadno i jednostrano da stvaramo samo onda kada smo srećni, posebno u umetnosti. Ubeđen sam da zadatak muzike nije isključivo da zabavlja, već da ukazuje i tera na razmišljanje, postavlja pitanja. Muzika i ljubav prema njoj najviše me pokreću da stvaram. Osećam je u sebi i oko sebe toliko da ne bih mogao zamisliti da prođe ijedan dan a da se ne dotaknem nje.

Izvor: Lepa i Srećna