Planiranje trudnoće više ne znači samo obezbediti ekonomsku sigurnost i pronaći partnera. Danas je to mnogo zahtevniji poduhvat, pre svega, radi zdravlja i majke i njenog potomstva. Šta je sve važno za uspešnu trudnoću, predočila nam je prof. dr Ana Mitrović Jovanović iz Ginekološko-akušerske klinike Narodni front.

– Život u 21. veku podrazumeva planiranje i donošenje različitih ličnih i profesionalnih odluka, a to ga čini mnogo manje spontanim, ležernim i prirodnim.
Dobro je planirati trudnoću da bi se prethodno obavili potrebni pregledi, nekoliko meseci ranije započela adekvatna suplementacija i promenile se ili ukinule neke štetne navike (preterana upotreba šećera, alkohola, duvana...), koje mogu ugroziti ranu trudnoću, uticati na ishod porođaja i postnatalno na zdravlje deteta. Mnoge buduće majke, i ljudi uopšte, smatraju da ako je trudnoća protekla uredno, to je garancija da će i dete biti zdravo. Međutim, većina problema koji se ispolje u neurološkom i motornom razvoju deteta, povezana je s porođajem. Nažalost, istina je da i deca rođena iz „idealne trudnoće” i „idealnog porođaja” nisu uvek zdrava. Često se to konstatuje tek nekoliko meseci po rođenju ili u prvim godinama života.

Zdravlje deteta uslovljeno je određenim navikama i pravilima kojih trudnica treba da se pridržava i pre začeća.
– Adekvatnim higijensko-dijetetskim navikama neposredno pre trudnoće i tokom nje, uz poštovanje preporuka da neke stvari nisu dozvoljenje u trudnoći (alkohol, energetski napici, opijati, duvan, elektronske cigarete, štetno zračenje, hemijska isparenja) mogu se sprečiti brojni problemi, za koje posle rođenja deteta niko ne želi da prizna da su posledica pomenutih uzroka. Stoga je planiranje trudnoće veoma važno, mada lično ne bih umanjila značaj ni ekonomskog momenta, jer smatram da je on bitan za takvu odluku većine parova.
Kada je reč o najboljem životnom dobu za rađanje, prvenstveno treba poštovati zakone prirode.
– Priroda je tu jasna: najbolji period za rađanje je od 20. do 25. godine, a shodno vremenu u kom živimo, veoma se obradujemo svakoj trudnoći pre tridesete. Posle 37. godine plodnost se značajno smanjuje, a posle 42. godine rapidno se pogoršava. Međutim, to nikako ne znači da žene posle 42. godine ne mogu zatrudneti i roditi zdravo dete.
U vreme pandemije korona virusa naša sagovornica savetuje oprez kao i kod svih virusnih oboljenja.
– U doba korone najpre smo bili vrlo restriktivni, potom obazrivi, a sada smatramo da se uz mere zaštite trudnoća može planirati, uz opasku da korona, kao i svaki virus, posebno u ranoj trudnoći, može uticati na plod, ali još uvek ne možemo tvrditi kakve su posledice i da li potiču direktno od njega.
Rasprostranjeno je verovanje da se žene u trudnoći prolepšaju i da se osećaju bolje posle nje, ali nije uvek tako, pa neke simptome ne treba ignorisati ni pre začeća.

– Trudnoća je kod većine žena skup fizioloških promena i trebalo bi da povoljno utiče na njeno zdravlje. S druge strane, trudnoća je kod nekih žena okidač za prikrivene slabosti ili zdravstvene probleme (koje ima svako od nas), što za neke trudnice može biti čak i fatalno. Trudnica ne treba stalno da strahuje, ali svakako ne treba da umanjuje značaj nekih simptoma koji van trudnoće često ne predstavljaju nikakav problem.

Recimo, obična glavobolja u trudnoći može biti simptom gladi, umora ili nedostatka magnezijuma, ali može biti i simptom ozbiljnijih poremećaja kao što su: skok krvnog pritiska, teži oblik popuštanja bubrega, prolazna ishemija u mozgu, skok očnog pritiska, skok prolaktina, razvoj tumora u mozgu ili krvarenje kao posledica pucanja nekog krvnog suda u mozgu (retko, ali se dešava).

Uvreženo je mišljenje i da dojenje deluje preventivno kod maligniteta, ali i ovde treba biti kritičan i svakako izbegavati „dr Gugla”.

– Dojenje i prvi kontakt majke i bebe od izuzetnog su značaja. Pored niza blagodeti za novorođenče, dojenje se preporučuje i za finalni razvoj dojki i prevenciju karcinoma, ali s druge strane, mastitis, apsces i drugi problemi mogu u kasnijem životnom dobu iziskivati intenzivno praćenje.

Trudnice ne treba da se plaše, ne treba da tragaju po internetu ili da porede svoje stanje sa „sličnim“ kod prijateljice, jer to što izgleda slično, najčešće bude dijametralno različito, a to one ne mogu same utvrditi bez lekara.
Drage žene, budite trudne kada i koliko to želite i – ostanite zdrave, poručila je prof. dr Ana Mitrović Jovanović na kraju našeg razgovora.

Tekst: Ivana Martić

Izvor: Lepa&Srećna