• Kardiolog upozorava da proizvodi sa oznakom "bez masti" često sadrže više šećera i soli, zbog čega su često pogrešan izbor za zdravlje srca.
  • Kasni obroci, neredovan san, dugotrajno sedenje i skrivena so u namirnicama mogu značajno povećati rizik od srčanih bolesti nakon 40. godine.
  • Male promene u životnom stilu mogu mnogo da doprinesu očuvanju zdravlja srca.

Period između 40. i 65. godine donosi brojne promene u organizmu koje mogu da povećaju rizik od razvoja srčanih bolesti.

Kardiolog dr Oliver Gutman upozorava da mnoge naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu postepeno narušavati zdravlje srca, a da ljudi toga nisu ni svesni.

Uticaj kasne večere

Na primer, zbog poslovnih i porodičnih obaveza mnogi večeraju neposredno pred spavanje. Međutim, organizam tada umesto odmora mora da se bavi varenjem hrane i regulacijom nivoa šećera u krvi. Prema rečima dr Gutmana, kasni obroci mogu da naruše metabolizam, pogoršaju kvalitet sna i doprinesu gojenju, što vremenom povećava rizik od metaboličkog sindroma i bolesti srca.

Istraživanja pokazuju da osobe koje jedu kasno tokom dana osećaju veću glad i troše manje kalorija, što dodatno pogoduje povećanju telesne težine.

Žena jede večeru
Žena jede večeru Foto: New Africa/Shutterstock

Zamke "bezmasnih" proizvoda

Namirnice sa oznakom "bez masti" često deluju kao zdravija opcija, ali stručnjaci upozoravaju da to nije uvek slučaj. Kada proizvođači uklone mast, često dodaju šećer, so ili različite aditive kako bi poboljšali ukus i teksturu proizvoda. Zbog toga pojedini proizvodi sa oznakom "fat free" mogu biti nepovoljniji za zdravlje srca od njihovih punomasnih verzija.

Skrivena so

Visok sadržaj soli nije zastupljen samo u grickalicama i gotovim jelima. Velike količine skrivene soli mogu se pronaći i u proizvodima koji važe za zdrave, poput hleba, supa, soseva i voćnih jogurta. Prekomeran unos soli doprinosi razvoju visokog krvnog pritiska, jednog od najvažnijih faktora rizika za srčani i moždani udar.

So
Foto: Shutterstock

Nepravilan san i zdravlje srca

Nije važno samo koliko spavate, već i kada odlazite na spavanje. Studija sprovedena 2024. godine pokazala je da osobe koje svakodnevno odlaze na spavanje u različito vreme imaju 26 odsto veći rizik od srčanog ili moždanog udara u odnosu na one koje imaju ustaljen ritam spavanja. Niame, nepravilno spavanje remeti unutrašnji biološki sat, utiče na krvni pritisak i nivo hormona stresa, što dugoročno može povećati rizik od bolesti srca.

Dugotrajno sedenje šteti krvnim sudovima

Sve veći broj ljudi provodi radni dan sedeći, bilo u kancelariji ili kod kuće. Dr Gutman upozorava da dugotrajno sedenje usporava cirkulaciju, smanjuje osetljivost organizma na insulin i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i kod osoba koje redovno vežbaju. Dobra vest je da i kratke pauze za šetnju mogu imati pozitivan efekat. Istraživanja pokazuju da petominutna šetnja nekoliko puta tokom radnog dana može poboljšati cirkulaciju i doprineti očuvanju zdravlja srca.

BONUS VIDEO

07:28
Lekoviti razgovori: dr Marija Zdravković- Muško i žensko srce Izvor: MONDO