Opasnost od dijabetesa jednako preti muškarcima i ženama. Za oba pola, karakteristični simptomi su prekomerna žeđ i glad, umor, naglo gojenje ili mršavljenje, rane koje sporo zarastaju, često mokrenje, mučnina, teškoće sa vidom, kao i slatkasti zadah iz usta koji podseća na miris voća ili acetona. Može se javiti tamnija koža na prevojima, dok se u šakama ili stopalima oseća utrnulost.

Ishrana pacijenata sa dijabetesom

Pravilna ishrana može značajno da ublaži posledice već prisutnog poremećaja zdravlja, ali i da značajno odloži ili spreči eventualne komplikacije bolesti. Postoji preporuka, Svetske zdravstvene organizacije, koja je vodič za ishranu odraslim osobama svih starosnih grupa, a namenjena je prevenciji i korigovanju poremećaja hroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i šećernu bolest.

Ona glasi: "Održavati telesnu težinu u granicama maksimalno deset odsto iznad vrednosti idealne telesne težine za određenu starosnu dob i pol.

U ishrani koristiti raznovrsnu hranu

Voće i povrće svakodnevno koristiti u ishrani u svežem stanju i termički obrađene.

U ishrani koristiti namirnice, koje sadrže obilne količine dijetnih vlakana (celulozna biljna vlakna) kao što su leguminoze, proizvodi od integralnih žitarica, povrće, voće ...

Isključiti iz ishrane, koliko je moguće, masnoće svih vrsta, osim nerafinisanih biljnih ulja. Isključiti ili značajno ograničiti upotrebu alkoholnih pića i slatkih gaziranih napitaka. Svesti na najmanju meru konzervisane namirnice, dimljenu i usoljenu hranu.

Žena jede, ishrana, piletina
Shutterstock  

Ograničiti unos soli na dva grama dnevno. Izbegavati ili svesti na minimum upotrebu slatkiša i rafinisanih žećera.

Biljna dijetna vlakna na razne načine doprinose boljem varenju i adekvatnoj eliminaciji otpadnih materija, a utiču i na regulisanje metabolizma ugljenih hidrata i masti. Imaju značajnu ulogu u prevenciji malignih oboljenja digestivnog trakta, regulaciji telesne mase, regulaciji pražnjenja debelog creva i rektuma. Iz svih navedenih razloga, ishrana bogata dijetnim vlaknima predstavlja integralni deo racionalnog pristupa ishrani osoba kod kojih postoji smanjena tolerancija na glukozu ili razvijen oblik šećerne bolesti.

Obroci, koji sadrže ova vlakna ispunjavaju želudac povećanim volumenom, koji je posledica bubrenja ovih vlakana, usporavaju njegovo pražnjenje, povećavaju osećaj sitosti. Dijetna vlakna povećavaju zapreminu stolice i brzinu prolaza duž debelog creva. Rastvorljiva biljna vlakna ograničavaju i smanjuju nivo holesterola, vezuju za sebe žučne kiseline i na taj način utiču na resorpciju i metabolizam holesterola, navodi se na medigroup sajtu.

Unos dovoljnih (optimalnih količina, jer ni sa ovim komponentama ishrane ne valja preterivati), osim što povećava osećaj sitosti, smanjuje potrebu za unosom visokoenergetskih namirnica, slatkiša, čokolade, kolača..., pa i na taj način doprinosi regulisanju problema gojaznosti.

Voda ujutru za mršavljenje
Shutterstock  

Regulacija glikemije (nivo šećera u krvi) se poboljšava kod upotrebe namirnica koje sadrže dijetna vlakna, naročito onih koje su bogate u pektinima i smolama, kao npr. jabuke, zobene pahuljice, hleb od celog zrna žitarica, povrće, leguminoze.

Namirnice koje dijabetičari treba da izbegavaju

Istovremeno, namirnice sa mnogo masnoće i šećera, kao i kafu, čokoladu, cigarete i alkohol valja izbegavati ili isključiti iz ishrane. Obrano mleko, kiselo mleko, jogurt i svež kravlji sir su namirnice sa smanjenim sadržajem masti i mogu se koristiti u ishrani. Posebno se preporučuje dodatno unošenje namirnica bogatim: magnezijumom, hromom i vitaminima E, C, B kompleksa. Zaslađivači, koji se mogu koristiti: fruktoza, sorbitol, ksilitol, ječmeni ili pirinčani slad,, manitol, saharin.

Restrikcija namirnica, koje sadrže šećere iz grupe disaharida i monosaharida (slatkiši, čokolada, gazirani slatki napici, džemovi, slatko, kolači...) je neophodna, jer se ovi ugljeni hidrati brzo razlažu, resorbuju i vrlo brzo dospevaju u krv čime se naglo diže nivo šećera u krvi. Nezavisno od vrste šećerne bolesti, unos ovih namirnica prouzrokuje nagla i velika kolebanja glikemije.

Kod pacijenata, koji boluju od insulin nezavisnog oblika dijabetesa promenom navika u ishrani može se značajno poboljšati stanje poremećaja i uticati na komplikacije bolesti, dok se pacijenti, koji primaju insulinsku terapiju, edukuju u pravcu korekcije dijetetskih navika. I za pacijente iz prve, kao i za one iz druge grupe, neophodna je stalna kontrola lekara, koji prati tok i upravlja lečenjem njihove osnovne bolesti, tj. šećerne bolesti.

Namirnice koje se preporučuju dijabetičarima:

  • Integralni pirinač, ovas, raž, kukuruz, ječam, heljda, pšenične klice
  • Integralne testenine, hleb od celog zrna žitarice
  • Voće: jagode, trešnje, višnje, kajsije, kruške, dunje i bobičasto voće (maline, jagode, borovnice, kupine)
  • Maslinovo ulje, masline
  • Koštunjavi plodovi: lešnik, badem
  • Tofu (sojin sir), pečurke, riba
  • Semenke: suncokret, bundeva, susam, laneno seme
  • Povrće: kupus, kelj, keleraba, praziluk, boranija, spanać, karfiol, crni luk, cvekla, svo zeleno povrće
  • Lekovito i začinsko bilje: beli luk, žalfija, lavanda, uva, hmelj, origano, cimet
  • Čajevi: voćni i zeleni čajevi
  • Mahunarke, pasulj, sočivo 

Izvor: Lepa&Srećna

BONUS VIDEO:

OVO JE LAK NAČIN ZA SPREVAČANJE DIJABETESA Dr Stanišić: Voće ima potpuno drugo dejstvo nego što se mislilo! PRODAVNICE PUNE ZAMKI? kurir televizija