Proizvodnja rasada povrća u Srbiji postala je unosan posao koji traži puno rada i ulaganja, ali donosi dobru zaradu jer za kvalitetan rasad u našoj zemlji uvek ima kupaca.

Poljoprivrednici kažu da se u ovaj posao mora ulaziti postepeno. Najbolje kroz hobi dok se ljudi ne nauče svim veštinama, ali i sitnicama koje su za jedan dobar rasadnik presudne. Loš rasad, kako kažu, može da se proda jednom i nikad više, a poverenje se ne stiče lako. Za 500 kvadratnih metara pod rasadom u plastenicima, koji četvoročlanoj porodici mogu da obezbede pristojnu platu.

PROČITAJTE JOŠ: UKUSAN DOMAĆI PARADAJZ U VAŠOJ BAŠTI: kako se gaji organski paradajz, kad je vreme za setvu, koja đubriva i preparate za štetočine smete da koristite (SAVETI STRUČNJAKA + ORGANSKA BAŠTA)

Početna ulaganja se procenjuju na 10.000 evra u najjeftinijoj varijanti ako se mnoge stvari urade sopstvenim rukama. Treba uložiti u plastenik sa duplom folijom, te u njega postavi grejanje, zatim opremiti obično kontejnerima gde se nalazi rasada, da se kupe substrati i semena čija se cena (1.000 komada) kreće od 500 do 12.000 dinara za hibridna semena, pare nestanu.

Dragan Tomić, poljoprivrednik iz Rume, kaže da se kod nas i dalje traži struk rasade više, tako da se svake godine trudi da proširi proizvodnju.

- Savetujem ljudima da krenu s osnovnim kulturama, paradajzom ili paprikom, uz stalno čitanje stručne literature i savetovanje sa iskusnijima. Može normalno da se živi od ovog posla, mada ja stalno ulažem, čak i u druge poslove, pa ne znam kolika mi je tačno zarada. Krenuo sam od jednog malog plastenika, a sada ih imam šest, ukupne površine 1.500 metara kvadratnih. Tamo imam samo oko 30.000 struka paradajza, 40.000 struka paprike i 1.000 struka krastavaca - rekao je Tomić.

Na njegovom imanju tako niče 12 vrsta rasade paradajza, sedam vrsta paprika, tri vrste krastavaca, nekoliko vrsta celera, patlidžana, tikvica, bostana i dinja. Ove sezone paradajz, tikvica i krastavac koštaće 40 dinara, a paprika 30, a Tomić smatra da su cene prihvatljive i za prodavce i za kupce.

PROČITAJTE JOŠ: VOĆE BOGOVA KOJE SE LAKO UZGAJA BEZ PRSKANJA PROTIV ŠTETOČINA: zdrave i ukusne "naši" kruške idealne za organski voćnjak

Posao u rasadniku kreće kada je najteže, u januaru, tada se obično obave tri setve, na početku, u sredini i na kraju meseca. Od tog momenta rasadnik zahteva stalnu negu, provetravanje, zalivanje po potrebi, osvetljenje i prihranjivanje. U proleće kreće prodaja, a na leto sađenje novih kultura. Na jesen se sadi samo salata jer ona jedina može da prezimi.

Nenad Janjić, inženjer agroekonomije, smatra da će i ove godine na tržištu plasman dobrih rasada biti obezbeđen jer naša zemlja i dalje uvozi velike količine te robe.

- Ne treba ljudima stvarati zablude da čim im nešto rodi, odmah će uzeti veliki novac. Kvalitet je tu presudan, a iza njega ovde mora da stoji veliko znanje. Smatram da država treba da pomogne u obrazovanju jer mali proizvođač nema novca da plati to znanje koje mu je potrebno. Imamo možda dvadesetak vrhunskih stručnjaka u ovoj oblasti u našoj zemlji, ali nemamo sistem da to znanje prenesemo na, recimo, za početak, 500 poljoprivrednika - izjavio je Janjić

Tekst: Aleksandar Latas

Izvor: Blic