Nisu svi ugljeni hidrati "zabranjeni" u dijetalnoj ishrani, naprotiv! Dijetalna vlakna su baš poželjna pa je zato važno da znate u kojim namirnicama ih ima i kako deluju na organizam.

Vlakna su, zapravo, složeni ugljeni hidrati koje ljudski želudac ne vari pa su zato pravi čistači našeg digestivnog trakta. Uz dovoljno vlakana i odgovarajuću količinu vode, oslobodićete se i toksina i viška kilograma. Imajte na umu da žene treba da uzimaju barem 20-35 grama vlakana dnevno, a muškarci između 30 i 40 grama.

Ishrana bogata vlaknima pomaže da se smanji rizik od gojaznosti, srčanih oboljenja i dijabetesa. Najviše vlakana naći ćete u mahunarkama poput pasulja i sočiva, a od semenki je najbogatija čia. Preporučuje se i kinoa, inače najomiljenija žitarica Novaka Đokovića, kao i ovsene pahuljice i smeđi pirinač. Birajte uvek radije raženi ili integralni hleb, u njemu ima više vlakana nego u belom.

Nutricionisti savetuju i da češće jedete kukuruz, brokoli i karfiol, a od voća najviše vlakana imaju maline. Kada jedete jabuke, ne ljuštite koru, a čak i kad jedete pomorandže, uzdržite se od skidanja bele opne sa kriški.

Istraživanja pokazuju da ishrana bogata vlaknima utiče ne samo na sistem za varenje, već da može da izgradi "štit" protiv porasta C-reaktivnog proteina (CRP), što je znak akutne upale. Kada ovaj protein cirkuliše kroz krv, veća je verovatnoća da će se razviti neka kardiovaskularna bolest ili dijabetes.

Izvor: Lepa&Srećna