Prema iskustvu stručnjaka, postoje sigurni znaci srčanog udara, koje svaki čovek oseti pre nego što do toga dođe, ali na njih se obično ne obraća pažnja, niti se povezuju sa mogućim srčanim problemima. Takvi znaci mogu da se jave nekoliko dana ili čak nekoliko nedelja pre samog udara.

Bolovi postoje, ali mogu da se jave u ramenima, glavi, vilici, ili u stomaku.

Nažalost, mnogi ih ignorišu, jer im ne pada na pamet da je u pitanju srce, već samo čekaju da prođu kada ih osete. Bolovi mogu da se periodično javljaju i nestaju i do mesec dana pre srčanog udara.

Prepoznajte znake upozorenja

Ovo su načini na koje telo govori da se sprema veliki problem: 

Iznenadno prekomerno znojenje

To je upozoravajući simptom. Međutim, mnogi pacijenti ga (posebno u sezoni prehlada) povezuju sa gripom, drugom virusnom infekcijom, ili padom imuniteta.

Kraći udisaji

Javljaju se neposredno pred sam srčani udar. Iskustva stručnjaka govore da kratke udisaje skoro niko ne povezuje sa problemima vezanim za srce, već sa stresom, umorom i napetošću. 

Mučnina

Nažalost, to je još jedan simptom na koji većina reaguje kao na posledicu lošeg izbora hrane ili stresa. Ali, ta mučnina nema veze sa hranom.

Prva pomoć

Ako ipak dođe do srčanog udara, najdragocenija je hitna lekarska pomoć.

Utvrđeno je da dve trećine ljudi koji dožive infarkt - umire van bolnice.

Zbog toga najbliže okruženje treba brzo da reaguje: da smiri bolesnika, zabrani mu svaku dalju aktivnost i pozove hitnu pomoć. Takođe je neophodno da mu daju nitroglicerin (u obliku tablete ili spreja), kako bi bili ublaženi bolovi, prošireni krvni sudovi, a možda i sprečen dalji razvitak srčanog udara. Sažvakana tableta aspirina takođe se pokazala kao veoma korisna.

Uobičajeni simptomi srčanog udara:
● produžen i veoma jak bol, stezanje i pritisak u grudima i/ili ispod grudne kosti
● bol se često javlja kao sevanje u levoj ruci, vratu ili vilici
● bol je često praćen slabošću, malaksalošću, znojenjem, ponekad povraćanjem i jako izraženim gušenjem
● bolovi se obično pojavljuju posle težeg fizičkog zamora ili nerviranja, ali mogu da nastanu i bez ovih provocirajućih faktora, to jest iz čista mira, pa čak i u snu.

Tekst: Žaklina Milenković

Izvor: Lepa & Srećna