Uzrok povećanih masnoća u krvi kod više od polovine bolesnika krije se u nepravilnoj ishrani a kod ostalih je odgovoran nasledni faktor. Upravo zahvaljujući genetskom faktoru povišene vrednosti masnoće u krvi detektuju se i kod mršavih osoba. Neosporno je da niži holesterol znači ređe obolevanje od savremenih srčanih bolesti, međutim, postoje neke indicije da izuzetno nizak holesterol takođe može biti štetan.

Holesterol je masnoća koja se normalno nalazi u organizmu i ima veoma važno mesto u njegovom funkcionisanju. On je važan sastojak svake ćelije u organizmu, sastavni deo muških i ženskih seksualnih hormona, hormona nadbubrežne žlezde i vitamina D kao i žučnih kiselina koje učestvuju u varenju. Organizam sam stvara 70% holesterola a 30% onog koji je u organizmu prisutan vodi poreklo iz hrane životinjskog porekla. U organizmu se stvara u jetri i iz nje se putem krvi prenosi do mesta u organizmu gde je potreban.

LDL i HDL holesterol

Holesterol je vrsta masnoće,rastvorljiva u mastima, a kako krv većim delom čini voda, za njegov prenos putem krvi potrebni su posebni prenosioci. Oni se nazivaju lipoproteini i, u stvari, su kombinacija masti i proteina. Postoje dve vrste lipoproteina:

LDL holesterol („loš’’) koji prenosi holesterol do ćelije, tkiva i organa

HDL holesterol („dobar’’) skuplja i odnosi višak holesterola nazad u jetru odakle se on izlučuje

Ako LDL holesterola ima u višku, on se taloži na zidovima krvnih sudova i nastaje ateroskleroza pa je on zato „loš’’’. Ako HDL holesterola ima više, onda se i holesterol više odnosi i krvni sudovi se „čiste’’ od njega tako da je HDL holesterol „dobar’’. Što je manje LDL holesterola i više HDL holesterola, manji je rizik od razvoja ateroskleroze i njenih komplikacija.

Trigliceridi su masnoće koje unosimo hranom i koje se u našem organizmu nalaze u masnim ćelijama kao skladište energije. Sve što pojedemo više nego što nam treba pretvori se u trigliceride i taloži se u vidu masnih naslaga u organizmu. Kada unosimo manje hrane nego što nam treba, te masne naslage se troše. Zato je, ako su trigliceridi u krvi povišeni, dijeta prvi korak u rešavanju ovog problema.

Koje su to „poželjne” vrednosti masnoće u krvi?

Pre vađenja krvi za analizu nivoa masnoća potrebno je ne uzimati hranu 15 sati pre uzimanja krvi. Poželjan nivo ukupnih masnoća je 5,2 mmol/l, LDL holesterola 3,4 mmol/l, HDL holesterola više od 1,6mmol/l, triglicerida manje od 1,70 mmol/l.

Da li se visok holesterol češće javlja kod muškaraca ili žena ?

Visok holesterol, zahvaljujući polnim hormonima, češće se detektuje kod muškaraca nego kod žena. Muški polni hormon testosteron snižava nivo dobrog (HDL) holesterola koji je čistač viška holesterola u krvi. Žene su zahvaljujući estrogenu manje podložne povećanju nivoa holesterola u krvi ali samo do menopauze kada se izjednačavaju sa muškarcima.

Koliki značaj ima ishrana na povišenje masnoće u krvi?

Naučnici smatraju da se uzrok povećanih masnoća u krvi kod više od polovine bolesnika krije u nepravilnoj ishrani a kod ostalih je odgovoran nasledni faktor. Upravo zahvaljujući genetskom faktoru povišene vrednosti masnoće mogu imati i mršave osobe. Kada je o gojaznima reč, posebno su ugroženi oni kod kojih je masno tkivo pretežno lokalizovano u području oko stomaka. Obim struka veći od 80 cm kod žena i 94 cm kod muškaraca služe kao dobar pokazatelj potencijalne opasnosti od bolesti srca i moždanog udara.

Da li je nizak holesterol garancija dugovečnosti?

Neosporno je da niži holesterol znači ređe obolevanje od savremenih srčanih oboljenja, međutim, to ne mora da znači da ćemo živeti duže. Niko ne zna pouzdano šta je razlog, ali postoje neke indicije da izuzetno nizak holesterol može biti štetan. Izgleda da je moždano krvarenje, kod koga dolazi do prskanja oslabljenog krvnog suda i hemoragijskog šloga, najveća opasnost za ljude sa niskim holesterolom. Verovatno da je za očuvanje krvnih sudova mozga ipak potrebna određena količina holesterola.

Kod Japanaca se uočava interesantna pojava. Sa promenom njihove tradicionalne ishrane, prosečna vrednost holesterola je počela da raste, a da se smanjuje njihova neverovatno velika učestalost hemoragijskog moždanog inzulta (šlog). Ima studija koje ukazuju na vezu između niskog holesterola i veće učestalosti raka debelog creva i oštećenja jetre.

Sa nižim holesterolom se možemo osećati lošije i biti agresivniji nego sa višim holesterolom. O toj teoriji se raspravlja među naučnicima i ima istraživanja koja joj idu u prilog. Učestalost težih depresija kod starijih muškaraca, koji imaju nizak holesterol je veća.

Ima pretpostavki da niži holesterol na neki način utiče na smanjenje serotonina – supstance u mozgu koja je odgovorna za dobro raspoloženje i time dovodi do depresije i agresivnosti. Pitanje je koji je najniži bezbedni nivo holesterola. Naučnici još nemaju odgovor. Pretpostavlja se da je kritičan nivo holesterola ispod 4.1mmol/l.

Izvor: Pharmamedica