Multipla skleroza je autoimuna bolest, koja počinje time što imuni sistem greškom napadne neki zdrav deo tela - u ovom slučaju - mozak ili kičmenu moždinu.

Konkretno, počinje da strada sloj koji oblaže i štiti nerve - mijelin, pa dolazi do prekida nervnih signala.

Kao posledica, mogu se javiti različiti simptomi:

  • umor
  • teškoće pri kretanju
  • mutan vid
  • mišićna ukočenost i spazam
  • utrnulost
  • problemi sa ravnotežom i koordinacijom tela
  • slaba kontrola bešike i 
  • teškoće u razmišljanju i učenju

Problemi sa vidom i kretanjem obično se prvi otkriju. Ako lekar potvrdi kliničke neurološke simptome i traju duže od 24 sata, a nema drugih jasnih uzroka, sumnja se na multiplu sklerozu.

Moguća je upala očnog živca, dvostruka slika ili nestabilni pokreti oka. Pacijent oseća bol kad pogleda uvis ili na neku stranu, a i vid slabi.

Utrnulost može da se javi u licu, rukama, nogama, a gubitak osećaja u prstima dovodi i do teškoća u rukovanju stvarima ili nestabilnog hoda.

Jačina simptoma zavisi od stepena oštećenja nerava multiplom sklerozom - od povremenih ispada, pa sve do stanja u kojima se bolesnik mora služiti štapom pri hodu, ili biti smešten u kolicima, a na kraju i neprekidno vezan za krevet.

Pretpostavlja se da multipla skleroza može nastati i kao posledica nekih virusnih infekcija, ali i zbog drugih faktora. Genetsko nasleđivanje nije dokazano, mada se u porodici obolelih sreće i kod naslednika, u 15 do 20 odsto.

Izvor: Lepa&Srećna