Brzina hoda predstavlja važan pokazatelj ukupnog zdravlja. Nekoliko varijabli može da utiče na neke individualne razlike, a među njima je pol pa čak i visina.

Takođe, na brzinu hoda utiču i vaša kondicija, brzina metabolizma, količina masnog tkiva u telu, snaga mišića, naročito onih u donjem delu tela. Uz sve to, ipak se brzina hoda značajno smanjuje kako godine odmiču. U proseku, u 60. godini smo sporiji za 1.2 minuta po kilometru nego kad smo bili dvadesetogodišnjaci.

Izmerite brzinu svog hoda - idealno bi bilo da odredite putanju od barem dvadesetak metara i izmerite vreme koje vam je potrebno da je pređete. Zatim proverite kakva je vaša biološka starost prema tabeli:

  • Od 20. do 29. godine - 1,34 do 1,36 metara u sekundi
  • od 30. do 39. godine  - 1,24 do 1,43 metra u sekundi
  • od 40. do 49 godine - 1,39 do 1,43 metra u sekundi
  • od 50. do 59. godine - 1,31 do 1,43 metra u sekundi
  • od 60. do 69. godine - 1,24 do 1,34 metra u sekundi
  • od 70. do 79. godine - 1,13 do 1,26 metara u sekundi i
  • od 80. do 89. godine - 0,94 do 0,97 metara u sekundi.

Kad god ste u mogućnosti, hodajte i to brzim hodom, idealno tako da vam se puls ubrza.

 Ako ne želite da se opterećujete kalkulatorima i štopericama, biće dovoljno da zapamtite da se pri tom hodu ne može istovremeno i ćaskati sa prijateljicom jer ćete se veoma brzo zadihati.

Izvor: Lepa&Srećna