Ugljeni hidrati su dobavljači energije u hrani, a pored ogromnih prednosti koje ovi makronutrijenti pružaju, oni takođe veoma doprinose opštem zdravlju i produktivnosti pojedinca.

Oni imaju značajnu ulogu u gubitku težine, ali samo smanjenje njihovog udela u hrani zbog gubitka težine neće doneti željeni uspeh. Da biste izračunali kako ugljeni hidrati pomažu u gubitku težine, potrebno je razumeti njihove funkcije, zahteve, asimilaciju i njihov izvor.

Nesumnjivo daju energiju, a najpoželjniji izvor goriva za ljudsko telo su ugljeni hidrati.

Prema mišljenju stručnjaka, ugljeni hidrati bi trebalo da čine 45 do 65 odsto dnevnog unosa kalorija kako bi ljudsko telo moglo da proizvede dovoljno energije za njegovu upotrebu.

Složeni ugljeni hidrati kao što su smeđi pirinač, hleb od celog pšenice, mahunarke i zeleno lisnato povrće su dobri ugljeni hidrati, dok su beli pirinač ili rafinisana pšenica, šećer, glukoza, visoko obrađena hrana kao što su kolačići i peciva, voćni sokovi i zaslađena pića i prženi krompir ili pomfrit su loši ugljeni hidrati.

Glikemijski indeks rangira ugljene hidrate na skali od 0 do 100 na osnovu toga koliko brzo i koliko podižu nivo šećera u krvi nakon jela. Hrana sa visokim glikemijskim indeksom, poput belog hleba, brzo se vari i izaziva značajne fluktuacije šećera u krvi. Hrana sa niskim glikemijskim indeksom, kao što je ceo zob, sporije se vari, što dovodi do postepenijeg porasta šećera u krvi.

Izvor: Lepa&Srećna