Bol u zglobovima i degenerativne promene na kostima mogu se usporiti ukoliko organizmu obezbeđujete nekoliko najvažnijih nutrijenata. Nutricionistkinja Ivana Ćosić objašnjava da da u ranom detinjstvu i pubertetu posebno treba voditi računa da deca unose dovoljne količine kalcijuma i vitamina D, prvenstveno kroz balansiranu i raznovrsnu ishranu.

Gde ima kalcijuma u hrani

Kalcijum se nalazi u namirnicama i biljnog i životinjskog porekla. Na prvom mestu su mlečni proizvodi. Bolje je upotrebljavati fermentisane mlečne proizvode – kiselo mleko, jogurt i sir. Ali ništa manje nisu vredne ni namirnice biljnog porekla, a pre svega susam, koji ima jako visoku koncentraciju kalcijuma na 100 grama. Tako da nije loše uzeti kašiku ili dve susama tokom dana, bilo preko salate, a može i susamov taan da se pravi“, navodi Ćosićeva.

Pored susama, nutricionistkinja navodi i da su suve smokve jako dobar izvor kalcijuma. Zatim kupus i integralne žitarice, koje je pre upotrebe potrebno potopiti i malo prokuvati kako bi naš organizam mogao da apsorbuje kalcijum iz njih. Ovas, raž, ječam bilo pahuljice, bilo cela zrna, samo ne klasična bela pšenica.

„Međutim, ono što je jako bitno, to je vitamin D3 koji upravo zbog biougradnje kalcijuma u naše kosti neophodan da se unosi. Svi znamo da njega dobijamo putem sunčeve svetlosti preko kože, ali kada krenu hladni zimski dani sa manje sunca, u dogovoru sa lekarom, preporučuje se čak i suplementacija od septembra, negde do marta“, dodaje nutricionistkinja.

Kako uneti dovoljno magnezijuma, fosfora, cinka i silicijuma

Takođe, važno je napomenuti i značaj magnezijuma koji pomaže taj transport kalcijuma do kostiju. Ukoliko na primer, neko pati od hipokalcemije, njegovo stanje se ne može popraviti bez unošenja magnezijuma.

„Tu su i fosfor, cink i silicijum o kome se ne priča puno, ali i oni imaju značajnu ulogu u poboljšanju kvaliteta naših kostiju. Zeleno lisnato povrće je, recimo, odličan izvor silicijuma. Inače on se nalazi u hrani biljnog porekla i njegova koncentracija zavisi prvenstveno od koncentracije u zemljištu na kome se biljka uzgaja“, dodaje Ćosićeva.

Silicijum stimuliše tkiva i pomaže rekonstrukciju hrskavice, ali možemo ga, na primer, uneti kroz lisnato povrće ili integralni pirinač, ali i kroz mineralne vode koje se mogu naći na našem tržištu.

Namirnice bogate kolagenom

  • Govedina
  • Piletina
  • Ćuretina
  • Riba
  • Jaja
  • Želatin

Prvilan način ishrane je važan za izgradnju kostiju kod dece, ali i u kasnijim životnim dobima nikada nije kasno početi sa pravilnom ishranom kako bi se stanje zdravlja kostiju održalo ili ublažile smetnje koje su se s godinama pojavile.

Koje su sve dobrobiti kolagena?

Na tržištu se sve češće mogu naći suplementi kolagena. Mnogi ljudi koji imaju problem sa hrskavicom često posežu za ovom vrstom suplemenata. Žene pak, uzimaju kolagen zato što žele da sačuvaju vitalnost svoje kože.

„Kolagen je protein koji se nalazi u našem organizmu i ulazi u sastav kože, kose, noktiju i gradi sturkturu kosti. Kod kože poboljšava glatkoću i čvrstinu. Razlikuje se više tipova kolagena, a u našem organizmu su najzastupljeniji kolagen tipa 1, 2 i 3. Kolagen tipa jedan je zaslužan za jedrinu i čvrstinu kože. Ako se pravi supa od pilećih i ćurećih kostiju i nogica, one imaju više tog kolagena tipa dva koji je zglobna hrskavica“, objašnjava Ivana.

DA li je bolji svinjski ili goveđi želatin

Pored želatina koji mnoge domaćice koriste za izradu kolača, ne treba zaboraviti i da su žele bombone izrađene od želatina, a to je u stvari prerađen i prečišćen životinjski kolagen i to pre svega svinjski, ali može se pronaći i goveđi koji je bolji, pre svega za one koji imaju problema sa zglobovima, kaže Ivana.

Na tržištu je moguće naći i prah goveđih kolenica, što je u biti isto želatin samo finije obrađen i nema mogućnost geliziranja, a zadržava sva svojstva koja ima prirodni želatin i može da ima pozitivan učinak na kosti i zglobove i može da se konzumira jedna do dve kafene kašičice, ali uvek uz konsultaciju sa lekarom, jer želatim može da ima i neželjena svojstva.

„Čak je važno praviti i pauzu posle nekih četiri nedelje po konzumiranju. Može da izazove i gorušicu, nadimanje, čak podiže i holesterol i pada dobrog holestreola kako su pokazale neke studije. Zato uvek uzimati uz konsultaciju sa lekarom i sa pauzama“, napominje nutricionistkinja.

Kolagen treba unositi sa vitaminom C

Nije dovoljno unositi samo namirnice bogate kolagenom, već i sumporom i vitaminom C koji praktično pomažu u pretvaranju tih aminokiselina u aktivne oblike, tako da uz preparate koji se nalaze na tržištu uvek stoji kolagen, plus vitamin C.

Naravno, izvori vitamina C su i kupus, i paprika, i kivi, i borovnice. A mahunarke su bogate sumporom, kao i jaja, brokoli, kupus, a posebno kiseli kupus kome je sada sezona.

„Kiseli kupus je i odličan izvor vitamina K2 koji je jako bitan za bolju gustinu kostiju. Čak se rade i neke studije koje kiseli kupus vide kao potencijalni lek protiv osteoporoze. Pored toga, kiseli kupus je i neka vrsta probiotika koji hrani creva i održava njihovo zdravlje", kaže nutricionistkinja Ivana Ćosić.

Izvor: RTS