• Granola nije bezazlena i ne mora biti zdrav doručak, jer često sadrži mnogo šećera i kalorija.
  • Smutiji ubrzavaju šećer, a razbijena vlakna i dodaci dovode do naglih oscilacija.
  • Kada se proizvodi nemasni jogurt, obično uklanjanje masti znači više dodatog šećera, a on izaziva brzu glad.

Iako su granola, zeleni smutiji i nemasni jogurti godinama važili za simbol zdravog doručka, lekari sve češće upozoravaju da upravo te namirnice mogu imati potpuno suprotan efekat od očekivanog.

Ultra prerađena hrana, skriveni šećeri i marketinške poruke koje obećavaju „fit“ životni stil stvaraju privid zdravlja, dok u stvarnosti mogu da podstiču upale, nagle skokove šećera u krvi i metabolički stres – procese koji se sve češće povezuju sa ubrzanim starenjem organizma, piše Daily Mail.

Granola može da bude kalorijska bomba

Lekarka dr Asija Maula objašnjava da ljudi često pretpostavljaju kako će svaka namirnica koja se smatra zdravom automatski doprineti dugovečnosti. Međutim, presudno je kako telo svakodnevno reaguje na tu hranu. Činjenica da je na ambalaži istaknuto „bogato proteinima“ ili „sa malo masti“ ne znači nužno da je proizvod dobar za organizam.

granola.jpg
granola Foto: Shutterstock

Granola je jedan od najboljih primera. Iako se godinama promoviše kao idealan doručak, mnoge verzije na tržištu sadrže iznenađujuće velike količine šećera.

Med, javorov sirup ili sušeno voće zvuče zdravije od rafinisanog šećera, ali metabolizam ih ne razlikuje mnogo. Rezultat su nagli skokovi glukoze u krvi, naročito ujutru, kada je telo najosetljivije. Uz to, ljudi često potcenjuju kalorijsku vrednost granole – jedna činija sa jogurtom lako premaši 400 kalorija, a sitost traje kratko. Prema dr Mauli, upravo ti česti skokovi i padovi šećera u krvi mogu da podstaknu upalne procese i ubrzati metaboličko starenje.

Oscilacije šećera

Slična je situacija i sa voćnim sokovima i smutijima. Iako izgledaju kao zdrava alternativa, problem je u tome što se vlakna iz voća razbijaju tokom blendiranja, pa telo šećer apsorbuje znatno brže nego kada se voće jede u celom obliku. To dovodi do oscilacija šećera u krvi i pojačanog osećaja gladi kasnije tokom dana. Mnogi smutiji sadrže i dodatne izvore šećera – zaslađene jogurte, sirupe, proteinske praškove ili putere od orašastih plodova – pa jedna čaša često ima šećer ekvivalentan nekoliko komada voća, a da pritom ne pruža dugotrajan osećaj sitosti.

Nemasni jogurti

Nekada glavni simbol dijetalne ishrane, danas su pod lupom. Uklanjanje masti često znači da proizvođači dodaju više šećera i aditiva kako bi zadržali ukus i teksturu. Dr Maula ističe da masti imaju važnu ulogu u osećaju sitosti, pa nemasni jogurti mnoge osobe vrlo brzo ponovo ostavljaju gladnima, što kasnije tokom dana može dovesti do prejedanja. Kao bolji izbor preporučuje prirodne ili punomasne jogurte bez dodatog šećera, koji pružaju stabilniju energiju i duži osećaj sitosti.

Jednostavan doručak

Prema rečima stručnjaka, najbolji doručak je jednostavan i minimalno prerađen – ovsena kaša bez dodatog šećera, jaja, prirodni jogurt sa svežim voćem ili samo celo voće. Takvi obroci sporije podižu šećer u krvi, pružaju stabilniju energiju i smanjuju metabolički stres, što su ključni faktori za zdravije starenje.

BONUS VIDEO:

00:59
Doručak po receptu Edite Aradinović Izvor: Instagram/editaaradinovic