Za nordijsku dijetu mnogi misle da je to režim ishrane drevnih ratnika Vikinga, ali zapravo su ovaj moderni jelovnik osmislili nutricionisti savremene Skandinavije 2004. godine. Grupu su formirali naučnici i kuvari iz Norveške, Danske, Švedske, Finske i Islanda, a cilj je bio da se pomogne svima koji se bore sa gojaznošću.

Ishrana se, pre svega, zasniva na lokalno proizvedenoj hrani, a u poređenju sa prosečnom zapadnjačkom dijetom, ima mnogo manje šećera i masnoće. Sa druge strane, duplo je više morskih plodova i namirnica punih vlakana. Najčešće se jede voće, povrće, mahunarke, ali i krompir i hleb. Preporučuje se ražani hleb, jer ima niži glikemijski indeks i od belog i od integralnog pšeničnog hleba. Krompir je najbolji kuvani ili pečeni, bez puno dodataka.

Glavni obrok svakog dana sadrži ribu. Glavna razlika u odnosu na mediteransku dijetu, koja se smatra najzdravijom na svetu, je što se koristi ulje uljane repice a ne maslinovo. Ono ima vrlo visoku tačku dimljenja, pa je pogodno za kuvanje. 

Dozvoljeno je voće, a naročito bobičasto, u većim količinama, kao i orašasti plodovi i semenke. Preporučuje su mlečni proizvodi sa nižim procentom masti. Umereno treba jesti jaja, najbolje domaćeg porekla, kao i sir. Vrlo retko valja u ishranu uključiti crveno meso, a nikada se ne jedu nikakve prerađevine ni hrana sa aditivima ili dodatim šećerom. Napici sa šećerom su potpuno zabranjeni, čaša vina je dozvoljena.

Studije pokazuju da nordijska dijeta donosi najveći efekat u mršavljenju u prvih nekoliko nedelja - oko pet kilograma za šest nedelja.

Ukoliko se ne pazi, kilogrami se veoma brzo vraćaju. Međutim, najveći efekat nordijska dijeta ima na ukupno zdravlje, jer se pokazalo da obara visok pritisak i holesterol. Takođe, metabolizam se ubrzava pa će, uz malo pažnje, i kilogrami ostati pod kontrolom.

Izvor: Lepa&Srećna