Više od 70 godina o Diani Budisavljević se gotovo ćutalo, ženi koja je tokom Drugog svetskog rata spasila više od 12.000 dece iz logora u Hrvatskoj. Diana je preminula 20. avgusta 1987. godine, a tek danas njena hrabrost i humanost dobijaju zasluženu pažnju.

Rani život i put ka humanosti

Diana Obekser rođena je u Insbruku, Austrija. Pre udaje za doktora Julija Budisavljevića, radila je kao medicinska sestra. Bračni par se 1919. preselio u Zagreb, gde je njen suprug postao profesor na Univerzitetu.

Akcija spašavanja dece

Tokom Drugog svetskog rata, nacistički orijentisani Hrvati započeli su kampanju protiv Srba, Jevreja i Roma, što je dovelo do otvaranja mnogobrojnih logora, uključujući Jasenovac i Lobor. Diana je, zajedno sa Markom Vidakovićem i Đurom Vukosavljevićem, pokrenula "Akciju Dijane Budisavljević".

Cilj akcije bio je spašavanje i zbrinjavanje dece i žena iz logora. Godine 1942. Diana je dobila dozvolu da izvede decu iz logora Stara Gradiška i uz pomoć ministra socijalnih pitanja odvede ih u Zagreb, Jastrebarsko i Sisak. Lično je učestvovala i u spašavanju iz kampova Mlaka, Jablanac i Jasenovac, obučena u uniformu medicinske sestre Crvenog krsta.

Diana Budisavljević i deca
Deca u Jasenovcu Foto: Printskrin/ Youtube/ RTS Merila vremena - Zvanični kanal

Dokumentovanje i rizik

Diana je vodila dnevnik o spašavanju dece i kartoteku, nadajući se da će ih jednog dana vratiti biološkim porodicama. Ipak, krajem maja 1945. agenti OZNE oduzimaju joj albume sa fotografijama i kartoteke po nalogu Ministarstva socijalne politike Hrvatske.

Od 15.536 dece koje je spasila, 3.254 je umrlo tokom ili nedugo nakon spašavanja, dok je više od 12.000 preživelo rat. Diana i njen tim su mnogo rizikovali; tokom obilaska logora Diana je preležala tifus i druge bolesti.

Posledice i zaborav

Nakon rata, Diana je skoro potpuno zaboravljena, jer vlast u Jugoslaviji nije gledala na nju kao na heroja. Sa suprugom je živela u Zagrebu do 1972. godine, kada su se preselili u Insbruk. Diana je umrla 1978. godine, ne oporavivši se od posledica boravka u logorima.

Diani Budisavljević Foto: Printskrin/ Youtube/ RTS Merila vremena - Zvanični kanal

Dnevnik i filmska ekranizacija

"Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945" izdat je 2003. godine i sadrži 388 prevedenih zapisa sa nemačkog jezika. Diana opisuje uslove u logorima, stradanja dece i svoje lične rizike. Ovaj dnevnik je pokrenuo veće interesovanje za njen život i humanost.

Pre šest godina objavljen je film "Dnevnik Diane Budisavljević", pobednik Pulskog filmskog festivala 2019. godine. U filmu "Dara iz Jasenovca", Diana spasava glavnu protagonistkinju Daru i njenog mlađeg brata Buda.

BONUS VIDEO:

05:34
"JASENOVAC RADI PUNOM PAROM, SPALJENA SELA, MOTIVISANA I OGORČENA MASA!" Istoričar prokomentarisao ključnu bitku na Sutjesci Izvor: Kurir televizija