Kao majka tri devojčice, zna da nije lako uspostaviti psiho-fizički balans između posla i porodice i osloboditi se stresa#bgantistres. To je svakodnevni izazov odnosno iskušenje. Ravnoteža, postignuta u jednom danu, ne prenosi se u naredni po inerciji. Verovatnije je da će to učiniti neravnoteža. A neravnoteža proizvodi stres, veliki problem našeg doba, kaže filozof Gordana Medić Simič.

Može li žena da se izbori sa stresom?

Protiv stresa, u stvari, i ne treba se boriti, već ojačati vlastite kapa­citete za borbu s različitim vrstama neravnoteže koju život neminovno donosi. Radi toga već godinama praktikujem hata (hatha) jogu i različite metode majndfulnes (mindfulness) meditacije i dubokog opuštanja. Savremena neuronauka potvrđuje da one zaista menjaju našu „unutrašnju geografiju”. Kako posedujem filosofsko obrazovanje, poznati su mi različiti „istočni” i „zapadni” tradicionalni koncepti i sistemi na kojima počivaju ove prakse, što naravno uključuje i poznavanje našeg duhovnog, pravoslavnog nasleđa. Posao u oblasti treninga i ljudskog razvoja takođe čini da sam u toku i s ozbiljnim naučnim radovima iz ove oblasti, što me dodatno i „celoživotno” ojačava i na emotivnom i na mentalnom planu.

Da li se od žena zaista očekuje da budu uspešne na svim poljima ili su to same sebi nametnule?

Ženama nikada nije bilo lako da usklade porodične i poslovne obaveze. Kada se u to uplete sveprisutna ideja, gotovo imperativ društveno propisanog „uspeha”, stvari se dodatno komplikuju. Potrebno je da svako za sebe razmotri i preispita vrednosti i motive prema kojima živi. Nije dobro cenu uspeha u jednom polju platiti potpunom kapitulacijom u drugom. Žene, pa i muškarci, ponekad nametnu sebi sliku uspeha koja ne odražava njihove istinske potrebe. Pre svega, tu mislim na onaj uspeh koji se ogleda isključivo u materijalnim dostignućima, statusu i finansijama. Ukoliko zanemari značaj svojih odnosa s drugim ljudima, duhovnog i fizičkog zdravlja, obrazovanja i razvoja lične etike i svesnosti, čovek se nađe na pogrešnom putu.

Intelektualno i društveno bogatstvo koje neko stekne tokom života ima moć da stvara nove vrednosti i na materijalnom planu. Poznato je da ljudi na samrti ne žale za novcem i privilegijama, već za izgubljenim vremenom koje nisu provodili i dobro sa svojim bližnjima. Harmoničan život je merilo uspeha – da bi se to postiglo, potrebno je sagledati svoje potencijale, ali i ograničenja. Takođe, važno je imati podršku svog najbližeg okruženja, jer niko zaista ne može uspeti sam – navodi naša sagovornica.

Ima li razlike između žena koje žive na selu i u velikom gradu?

Rođena sam u Rijeci i tamo provela prvih petnaest godina života. Moji roditelji pripadaju onoj generaciji koja je napustila selo da bi fakultet­skim obrazovanjem obezbedila sebi bolji život – u to vreme takvi su bili društveni tokovi i mladi su hrlili u gradove. Moje obe bake su Ličanke, žene sa sela. i ja kod današnjih žena na selu, kao i kod njih nekad, vidim životni elan, praktičnu inteligenciju, visprenost i okretnost. Takođe, sposobnost da podnesu ogromne životne napore i donesu mudre i brze odluke, jer im svest o vrednostima nije zamućena marketinškim triko­vima.

Žene u gradu podnose naizgled mnogo drugačiji teret, a ponekad uz taj napor dođu i sve one društveno nametnute norme i mitovi tipa must have i must look like. Žene na selu mogu biti negovane i doterane, ali mi se čini da im nije problem da žive u skladu sa svojim godinama i da prihvataju starenje na prirodniji način. Gradskim ženama, čini mi se, starenje teže pada, jer urbana sredina više neguje kult mladosti, ako je moguće uopštavati na taj način. Svaka žena je, ipak, jedinstvena i neponovljiva. 

Vaš savet Beograđankama?

Verujem da je svaka žena nadarena i da svoju kreativnost treba da neguje i razvija na autentičan način; da se ne zadovoljava imitiranjem nametnutih modela i tuđih ciljeva. Svaka treba da osvesti svoju intuitivnu i stvaralačku prirodu, koju je feno­menalno opisala psihoterapeut Klarisa Pinkola Estes u svojoj knjizi Žene koje trče s vukovi­ma. Žena treba da osvesti svoju ličnu istoriju, da joj pronađe smisao i svrhu baš u ovom vremenu i na ovom mestu, čuvajući dobro nasleđe koje joj je povereno i isceljujući ono čemu je to potrebno. Potrebno je osvojiti sopstvene unutrašnje prostore, osloboditi energiju, krenuti u susret drugim ljudima i dati doprinos mi­krosvetu koji nas okružuje.

Antistres za moderne Beograđanke

Tekst je objavljen u sklopu projekta Antistres za moderne Beograđanke, koji je sufinansiran iz gradskog budžeta, Gradske uprave i Sekretarijata za informisanje Grada Beograda.

Tekst: Vesna Stanimirović

Izvor: Lepa & Srećna