• Nadutost, gorušica i zatvor su česti, ali mogu ukazivati na ozbiljnije probleme.
  • Dugotrajni simptomi zahtevaju lekarsku proveru.
  • Zdrave navike i pravovremena reakcija ključ su dobrog varenja.

Problemi sa varenjem poput zatvora, gorušice i nadutosti pogađaju veliki broj ljudi svakodnevno. Iako su najčešće prolazni i povezani sa ishranom, stresom ili načinom života, u nekim slučajevima mogu biti znak hroničnih bolesti digestivnog sistema koje zahtevaju lekarsku pomoć.

Razlikovanje između uobičajenih tegoba i ozbiljnijih poremećaja ključno je za očuvanje zdravlja.

Najčešći problemi sa varenjem

Digestivni sistem ima važnu ulogu u razgradnji hrane i apsorpciji hranljivih materija, ali je istovremeno vrlo osetljiv.

Zatvor (opstipacija)

Zatvor se javlja kada je pražnjenje creva retko ili otežano, najčešće zbog nedovoljnog unosa vlakana, dehidratacije ili fizičke neaktivnosti. Ponekad ga mogu izazvati i određeni lekovi ili promene rutine, poput putovanja.

Povremeni zatvor može se ublažiti pravilnom ishranom i unosom tečnosti, ali ako traje duže vreme, potrebno je obratiti se lekaru.

Gorušica (refluks)

Gorušica nastaje kada se želudačna kiselina vraća u jednjak i izaziva peckanje u grudima. Najčešći okidači su začinjena i masna hrana, kafa, kao i obilni obroci.

Ukoliko se javlja više od dva puta nedeljno, može ukazivati na gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), koja zahteva ozbiljniji pristup lečenju.

Nadutost

Nadutost se najčešće javlja nakon obroka i obično je posledica gutanja vazduha, prejedanja ili konzumiranja namirnica koje se teže vare, poput mahunarki i gaziranih pića.

Međutim, ako je nadutost učestala ili praćena bolom, može ukazivati na intolerancije na hranu ili sindrom iritabilnog creva.

Nadutost stomaka i kako je razumeti
Nadutost stomaka Foto: Shutterstock

Kada simptomi nisu bezazleni

Povremene tegobe su normalne, ali određeni simptomi zahtevaju pažnju.

Obratite se lekaru ako primetite:

  • bol u stomaku koji traje nedeljama
  • nagli gubitak telesne težine
  • krv u stolici
  • hroničan umor ili anemiju
  • dugotrajno povraćanje ili dijareju
  • promene u radu creva

Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije bolesti poput upalnih bolesti creva ili celijakije.

Šta su hronične bolesti digestivnog sistema

Hronične bolesti varenja su dugotrajna stanja koja zahtevaju kontinuirano lečenje i promene načina života.

U ovu grupu spadaju sindrom iritabilnog creva (IBS), koji se manifestuje smenom zatvora i dijareje, zatim upalne bolesti creva poput Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa, kao i GERB i celijakija.

Za razliku od povremenih tegoba, ovi poremećaji ne prolaze sami i mogu se pogoršati bez adekvatne terapije.

Mučila ju je nadutost, a ovako je došla do rešenja
Nadutost i bol u stomaku Foto: PeopleImages/Shutterstock

Kako utiču na ceo organizam

Problemi sa varenjem ne utiču samo na stomak. Dugotrajni poremećaji mogu dovesti do slabije apsorpcije vitamina i minerala, što dalje izaziva umor, pad imuniteta i druge zdravstvene probleme.

Postoji i snažna veza između creva i mozga, pa hronični problemi sa varenjem mogu povećati stres i anksioznost.

Kako ublažiti svakodnevne tegobe

Manje tegobe često se mogu ublažiti promenom navika.

Šta pomaže:

  • povećan unos vlakana (voće, povrće, integralne žitarice)
  • dovoljno tečnosti (oko 2 litra dnevno)
  • manji i češći obroci
  • izbegavanje začinjene i masne hrane
  • redovna fizička aktivnost

Smanjenje stresa takođe igra važnu ulogu u pravilnom radu digestivnog sistema.

shutterstock_2306863315 (1).jpg
Žena jede voće Foto: Foto: Shutterstock

Lečenje hroničnih problema

Hronične bolesti zahtevaju kombinaciju terapije i promena načina života. U zavisnosti od dijagnoze, lekari mogu propisati terapiju za smanjenje upale ili želudačne kiseline, kao i posebne režime ishrane.

Redovne kontrole su važne kako bi se pratilo stanje i prilagodila terapija, a pravilnim pristupom moguće je značajno poboljšati kvalitet života.

Prevencija: Kako sačuvati zdravlje varenja

Zdrav digestivni sistem počinje dobrim navikama. Uravnotežena ishrana, unos probiotika poput jogurta i kefira, kao i pravilno žvakanje hrane i izbegavanje kasnih obroka doprinose boljem varenju.

Takođe, preporučuje se smanjenje unosa alkohola i kofeina, kao i redovne kontrole kod lekara kako bi se eventualni problemi otkrili na vreme.

BONUS VIDEO:

00:36
4 joga vežbe protiv nadutosti Izvor: TikTok/guthealth.by.c