U našem organizmu se obično nalaze četiri paratiroidne žlezde, koje su smeštene iza štitaste žlezde. Iako su veoma male – svega 3 do 5 mm – njihova uloga u regulaciji metabolizma kalcijuma je izuzetno značajna.
Kako funkcionišu paratiroidne žlezde?
Paratiroidne žlezde luče paratiroidni hormon (PTH) koji ima više ključnih zadataka: oslobađa kalcijum iz kostiju, povećava njegovu reapsorpciju u bubrezima, deluje na vitamin D kako bi se povećala apsorpcija kalcijuma u crevima i povećava izlučivanje fosfata preko bubrega. Na ovaj način PTH održava ravnotežu kalcijuma i fosfata u organizmu, piše dr Tijana Dangubić.
Zašto je teško otkriti poremećaje paratireodnih žlezda?
Paratiroidne žlezde se ne mogu opipati, a poremećaji u njihovom radu često ne daju jasne simptome – osim ako nivo kalcijuma u krvi nije značajno poremećen.
„Zato je za postavljanje dijagnoze obično neophodno uraditi laboratorijske analize, ultrazvuk i scintigrafiju, radi njihove vizuelizacije”, navodi dr Dangubić.
Simptomi poremećaja
Kada je kalcijum povišen (hiperkalcemija), mogu se javiti sledeći simptomi: bubrežni kamenci, zatvor, mučnina, bol u stomaku, depresija, umor, slabost mišića i promene u EKG-u.
Kod sniženog nivoa kalcijuma (hipokalcemija) simptomi mogu uključivati: grčenje i trnjenje mišića, nevoljne pokrete, anksioznost, depresiju, zbunjenost, lomljive nokte, opadanje kose, kataraktu kod dugotrajnog sniženja i promene u EKG-u.
Jedan od prvih znakova disfunkcije paratiroidnih žlezda može biti i osteoporoza, što je razlog da se u okviru ispitivanja obavezno analiziraju PTH, kalcijum i fosfor.
Kada sumnjati na poremećaj paratireodnih žlezda?
U rutinskim laboratorijskim analizama preporučuje se da se proveri nivo kalcijuma, fosfora i vitamina D.
Ukoliko je paratiroidni hormon povišen, stanje se naziva hiperparatireoidizam, a uzroci mogu biti: adenom paratiroidnih žlezda (benigni tumor) – najčešći uzrok, hiperplazija (uvećanje) žlezda, karcinom paratiroidnih žlezda (izuzetno retko), hronična bubrežna bolest, nizak nivo vitamina D i poremećaj apsorpcije kalcijuma (npr. kod celijakije).
„Hiperparatireoidizam je retka bolest (1–4 osobe na 1000), a najčešće se javlja kod žena u menopauzi”, naglašava dr Dangubić.
Šta je hipoparatiroidizam?
Za razliku od hiper-, hipoparatireoidizam je stanje kada žlezde luče nedovoljno PTH, što vodi ka smanjenju nivoa kalcijuma. Uzroci mogu biti: hirurško uklanjanje žlezda tokom operacije štitaste žlezde, autoimuna ili genetska oboljenja, privremeni poremećaji izazvani niskim nivoom magnezijuma ili upotrebom lekova.
Kako se leče poremećaji paratireodnih žlezda?
Kod adenoma paratiroidnih žlezda – najčešćeg uzroka hiperparatireoidizma – primenjuje se hirurško uklanjanje žlezde. Kod hipoparatireoidizma, neophodno je redovno praćenje i nadoknada kalcijuma i vitamina D.
Iako male i često „nevidljive“, paratiroidne žlezde imaju ogromnu ulogu u održavanju ravnoteže kalcijuma u organizmu. Redovne laboratorijske analize mogu pomoći da se potencijalni problemi uoče na vreme i uspešno leče.
„Ukoliko imate simptome koji mogu ukazivati na poremećaj nivoa kalcijuma – ne zanemarujte ih. Konsultujte se sa endokrinologom i uradite potrebne analize”, poručuje dr Dangubić. Pročitajte i koji je najbolji jogurt za jake kosti.
BONUS VIDEO:
Tekst: Stetoskop / Lepa&Srećna / Jasmina Glišić