Skloni smo da sami sebi "prepišemo" razne vitamine, minerale i druge suplemente zato što smo pročitali ili čuli da su koristili drugim ljudima. Slično se, u poslednje vreme, događa i sa probioticima, pa smo razgovarali sa prof. dr Branislavom Miljković o tome da li se smeju ovi preparati uzimati na svoju ruku.

Dr Miljković je predsednica Saveza farmaceutskih udruženja Srbije i autorka Smernica za pravilnu primenu probiotskih preparata.

Da li je moguće da se probioticima predoziramo, da li oni mogu da nam naštete?

S obzirom na to da probiotici najčešće sadrže “dobre” bakterije, koje inače posedujemo u organizmu, nisu poznate situacije “predoziranja” u stručnoj literaturi. Ali svakako nema potrebe da se prekorače preporučene doze jer ne znači da će veće doze brže dovesti do boljeg efekta. Pored preporučene doze, za postizanje efikasnosti značajan je izbor probiotskog soja za koje postoje naučni dokazi o zdravstvenoj koristi za konkretnu indikaciju.

Na inostranim forumima su se pojavile i tvrdnje pacijenata da su od velikih doza dobili razne tegobe - napade anksioznosti ili straha, lupanje srca. Kakve nuspojave uzimanja probiotika su zabeležene u stručnim naučnim izvorima?

U najvećem broju kliničkih studija nisu zabeleženi značajni neželjeni događaji. Međutim, u određenim grupama pacijenata zabeleženi su veoma retki slučajevi bakterijemije i fungemije i to kod pacijenata sa centralnim venskim kateterom, imunokompromitovanih pacijenata, teško bolesnih pacijenata i prevremeno rođene odojčadi.

Mogu li probiotici da izazovu mentalne tegobe?

Klinička ispitivanja su pokazala da se mikroflora pacijenata sa depresijom i anksioznih pacijenata razlikuje od mikroflore osoba bez ovih problema što daje osnovu za primenu probiotika u cilju obnove mikroflore gastrointestinalnog trakta ovih pacijenata.

Ne postoje zabeleženi slučajevi u kliničkim studijama da je primena probiotika dovela do mentalnih tegoba već, naprotiv, primena probiotika se intenzivno ispituje kao podrška terapiji depresije i anksioznosti.

Koje su bezbedne doze probiotika?

Da bi probiotici ispoljili zdravstvenu korist potrebno ih je koristiti u odgovarajućim količinama. Količina probiotika se izražavaju kao broj probiotskih kultura i najčešće iznosi 5-10 milijardi jedinica (CFU – Colony Forming Unit). Dužina primene probiotika zavisi od kliničke indikacije i da li se koristi u cilju prevencije ili terapije.

Da li pacijent sme da ih uzima na svoju ruku?

Da bi se postigla maksimalna korist primene probiotika, najbolje je da pacijent potraži savet od farmaceuta ili lekara koji će preporučiti probiotski soj i dozu za koju postoje naučni dokazi u literature. Od nedavno su u apotekama dostupne Smernice za izbor optimalnog probiotskog preparata koje pomažu farmaceutima da za konkretnog pacijenta i njegovu zdravstvenu situaciju odaberu optimalni probitski preparat na osnovu definisanih kriterijuma.

Izvor: Lepa&Srećna / J. G.