Zaimunitetje posebno značajan uticaj planinskog vazduha kao i sunca, pa čak je i vetar na planini lekovit. Čak i sedam dana na planini donosi organizmu neophodan oporavak od svakodnevnih stresova i blagotvorno utiče na očuvanje zdravlja.

Naravno, planinu uvek birajte prema svojim godinama i zdravstvenom stanju, jer veća nadmorska visina ne odgovara baš svakome.

Na primer, planine u Srbiji na nadmorskoj visini do 1.000 metara ne zahtevaju posebno prilagođavanje organizma, jer su oscilacije u količini kiseonika veoma male i ne traže dodatno angažovanje tela. Ali zato boravak na nadmorskim visinama od 1.000 do 1.400 metara, ima veoma povoljan uticaj na imunski sistem.

Međutim, na planinama preko 2.000 metara organizam mora uložiti mnogo veći napor da se prilagodi, a prvi simptom je pojačano zevanje, pospanost ili čak uznemirenost. Sve je to sasvim normalno ako ste zdravi, jer će vam planinski vazduh doneti nemerljivu dobrobit.

Na planinama je vazduh suv i lakši za disanje, a veća količina ugljen-monoksida, koja je za organizam važna, zapravo nas tera da udišemo duboko i brzo. Dok osećamo kako nam taj čist vazduh ulazi u pluća i pročišćava ih, istovremeno pomažemo svom telu da izbaci otrove.

ŠTA SE DEŠAVA U TELU KAD STE NA PLANINI

Niža temperatura na planini zahteva adaptaciju srca, krvnih sudova i disajnih organa, ali pritom pojačava apetit. To je sasvim normalno, kažu stručnjaci, jer je veća potrošnja energije potrebna da bi se održala telesna temperatura i stekla snaga za bavljenje fizičkom aktivnošću.

Ako imate potrebu za namirnicama koje sadrže uglene hidrate, ne suzdržavajte se, jer takva ishrana pomaže telu da se brže prilagodi. A period adaptacije na planinu, to jest na višu nadmorsku visinu, traje u proseku od tri do pet dana.

U tom periodu se savetuje da se ne izlažete naglo fizičkim naporima, već se postepeno privikavajte na njih, jer se upravo usled nepripremljenosti organizma, povrede na planinama najčešće dešavaju trećeg dana boravka.

OBRATITE PAŽNJU NA IZBOR

Pre odlaska na planinu neki ljudi bi ipak trebalo da se posavetuju s lekarom:

NADMORSKA VISINA OD 1.500 M predstavlja gornju granicu za pacijente sa respiratornim problemima

NADMORSKA VISINA OD 1.000 M gornja je granica u slučaju kardiovaskularnih i reumatskih bolesti

NADMORSKA VISINA PREKO 1.000 M ne preporučuje se deci mlađoj od godinu dana jer još nemaju dovoljno razvijen centar za termoregulaciju, neophodan za adaptaciju organizma za boravak u hladnom, kao i osobama starijim od 60 godina, jer su izgubili sposobnost brze i efikasne adaptacije na novonastale uslove, pa boravak na visokim nadmorskim visinama za njih može biti čak i štetan.
Ali ono najbolje što možete učiniti za sebe na planini uvek je da šetate, šetate, šetate...

ŠTA LEČE SRPSKE PLANINE?

(980 m) DIVČIBARE

Bolesti pluća, bronhijalna astma, hronični bronhitis, stanje posle akutnih infektivnih bolesti

(1.496 m) ZLATIBOR

Bolesti štitne žlezde, malokrvnost, iscrpljenost, astma, blaža srčana oboljenja

(1.625 m) ZLATAR

Malokrvnost, povišene vrednosti masti i šećera u krvi, loše opšte stanje

(1.544 m) TARA

Bronhijalna astma, hronični bronhitis, anemija, slab imunitet

(1.174 m) OZREN

Bolesti disajnih organa, opšta malaksalost

BORAVAK NA PLANINI:

  • Poboljšava krvnu sliku
  • Popravlja raspoloženje
  • Ublažava alergijske reakcije
  • Normalizuje krvni pritisak

Tekst: Vesna Stanimirović

Izvor: Lepa&Srećna