Kopriva je veoma otporna divlja biljka koja raste na svim kontinentima i poznata je u narodnoj medicini gotovo u svim zemljama gde raste. Od koprive se koristi koren, list i seme koprive, a koprivine semenke bogate su gvožđem, fosforom, vitaminima A, B2, B5, C vitaminom, kao i kalcijumom i manganom.

Semenke sadrže i važne kiseline - linolnu, linolensku, palmitinsku, oleinsku i stearinsku. One su posebno važne da bi naše telo sintetizovalo omega 3 i omega 6 esencijalne masne kiseline.

Kopriva
Shutterstock  

Kopriva je, kako za portal "Lepa&Srećna" objašnjava nutricionistkinja Branka Mirković, odličan prirodni dodatak ishrani za imunitet, malokrvnost i alergije, a pomaže i kod upalnih procesa i snižava krvni pritisak. Koristi se i u farmaceutskoj industriji, ali i u kozmetici.

Branka Mirković nutricionistkinja
Youtube / Printscreen / NOVA S Nutricionistkinja Branka Mirković

Med sadrži 30 minerala i veliki broj fitohemikalija. Jedina je namirnica koja se ne kvari, sadrži i prirodne šećere, ali ima nizak glikemijski indeks i čisti krvne sudove jer utiče na metabolizam lipida. Med je i jak probiotik i povoljno utiče na digestivni trakt.

Kopriva i med za imunitet
Youtube/Printscreen/LITTLE DIY 

Branka Mirković objašnjava na koji način je najbolje konzumirati ove dve namirnice, kako bismo ojačali imunitet.

"Pomešajte 1 kg meda i pet šaka koprive, a možete dodati i koru i sok od limuna. Ostavite da odstoji u staklenoj tegli, u tamnoj prostoriji, 40 dana. Smesu od koprive i meda možete koristiti cele godine, i to jednu supenu kašiku dnevno, najbolje je ujutru, a deca kafenu kašičicu. Kombinacija meda i koprive je višestruko korisna, a treba je uzimati i preventivno protiv alergija, upalnih procesa, za čiste krvne sudove i zdrava creva", navodi nutricionistkinja Mirković i dodaje:

"Sada, kada je sezona koprive, možete praviti razna jela od koprive, a zimi je možete koristiti blanširanu i zamrznutu u raznim jelima. Kupite je na pijaci ili naberite na nekoj livadi, ali nikako pored puta zbog izduvnih gasova od motornih vozila."

Kopriva se može dodavati u mnoga jela, a naša sagovornica predlaže i nekoliko jednostavnih i zdravih recepata.

kopriva za anemiju
Printscreen/ YouTube Outdoor Harry 

"Izdanci mlade koprive se koriste i za ishranu, važno je samo izdanke oprati, preliti toplom vodom, kratko blanširati i kopriva je spremna da napravite razna ukusna i zdrava jela. Odlično se slaže sa krompirom, mesom, jajima, sirom, tako da su mogućnosti za pripremu neiscrpne. Možete je pomešati i sa drugim zelenim lisnatim povrćem, spanaćem, zeljem, blitvom, a odlična je kombinacija i sa pečurkama. Pripremite različite čorbe, potaže, variva, dodajte je mlevenom mesu, omletima, pravite pite sa sirom i koprivom, proju sa sirom i koprivom, kačamak sa koprivom, rižoto sa koprivom, testeninu sa koprivom, pogaču sa koprivom. Koristite rano proleće kada je kopriva mlada", kaže nutricionistkinja.

Proja sa koprivom

Sastojci:
3 jaja, čaša jogurta, pola šolje (sve merite u čaši od jogurta) ulja, jedna šolja kukuruznog griza, jedna šolja brašna, 100 g sira po izboru, 100 g blanširane koprive, prašak za pecivo i so (količina zavisi od toga koliko je sir slan, ali oko jedne kafene kašičice).

Priprema:
Umutite jaja, dodajte jogurt i ulje, a zatim suve sastojke, dobro izmešajte i na kraju dodajte izmrvljen sir. Lagano promešajte, sipajte u pleh i pecite u zagrejanoj rerni na 200 stepeni oko 30 minuta.

Čorba od koprive sa jajima

Sastojci:
500 g blanširane koprive, 4 struka mladog crnog luka i dva struka mladog belog luka, kašičica mlevene crvene paprike, kašika brašna, malo ulja, dva jaja, so, suvi začin po želji i ukusu.

Priprema:
Kopriva se opere i blanšira. Propržiti ulje, dodati brašno i kada se isprži (izlaze mehuri), dodati alevu papriku. Odmah dodati na kolutiće isečen luk, kratko prodinstati i dodati iseckanu koprivu. Naliti vrelom vodom, dodati začine i prokuvati. Jaja umutiti viljuškom i polako spuštati da klize kroz viljušku uz stalno mešanje. Još malo prokuvati nakon toga. Služiti sa kiselim mlekom,
jogurtom ili pavlakom.

Za kraj, nutricionistkinja Branka Mirković objašnjava i ko ne bi trebalo da jede koprivu.

"Postoje preporuke da seme koprive pojačava rad nadbubrežne žlezde i endokrinog sistema. Ne preporučuje se bubrežnim bolesnicima, kao i kod hipertireoze. Ne preporučuje se ni trudnicama i dojiljama, kao ni osobama koje koriste diuretike. Međutim, mogu da koriste mlade izdanke koprive u umerenoj količini", zaključuje ona.

Tekst: Lepa&Srećna