Prema kineskoj medicini, osnovni uzrok bolesti su emocije, a svaki organ ima svoju: za pluća se vezuje tuga, za jetru bes, za bubrege strah, za želudac briga. Danas se sa sigurnošću može reći kako emocije mogu da izazovu bolest, te je psihosomatska medicina naučna disciplina koja se bavi proučavanjem psiholoških faktora koji su najznačajniji u nastajanju telesnih bolesti. 

Infarkt posle stresa

Svima su poznate priče kako je neko dobio infarkt posle stresa na poslu, šećernu bolest posle ozbiljne svađe ili smrti bliskog člana porodice, a oboljenje štitne žlezde posle preseljenja ili odlaska od kuće. Takođe često imamo prilike da čujemo kako nekom skoči pritisak kada se iznervira, proradi mu čir ili ga zaboli stomak...

Sve naše bolesti

Pioniri psihosomatske medicine znali su za Aleksanderovih sedam "svetih" bolesti: hipertenzija (visok pritisak), šećerna bolest, oboljenje štitne žlezde, bronhijalna astma, čir, reumatoidni artritis i dermatitis. U današnje vreme, uz sva nova dostignuća, psihosomatskim bolestima mogu smatrati skoro sve bolesti: od brojnih kardiovaskularnih (infarkt, visok pritisak) preko gastroenteroloških (čir, kolitis), endokrinih (šećerna bolest, oboljenje štitne žlezde), do onkoloških (karcinom) i autoimunih bolesti.

Rešite se briga

Stres ima vrlo značajnu ulogu u nastanku ovih oboljenja, a takođe i samo obolevanje može biti stresogeni događaj za čoveka, što povlači niz emocionalnih reakcija. Tada je potrebno pomoći pacijentu da ih razreši i umanji loš uticaj emocija na tok i ishod telesne bolesti.

Psiholozi tvrde da, kada se neka osoba nalazi u stresnoj situaciji i nije u stanju da psihološki obradi neprijatne emocije, dolazi do somatizacije odnosno ispoljavanja emocija putem tela. Tada ona ima neke od sledećih telesnih simptoma: lupanjesrca, oseća nedostatak vazduha i pritisak u grudima, ima smetnje pri gutanju; znoji se, suše joj se usta, boli je stomak, oseća mučninu, nagon za povraćanjem i nadimanje, trnu joj ruke i noge...Na osnovu svih tih simptoma ljudi često posumnjaju da imaju neku telesnu bolest i bezuspešno obilaze lekarske ordinacije.

Veza duša-telo

Patološka veza duša-telo stvara se kada opterećujući i stresni doživljaji ne mogu da se „prorade“ i razreše psihičkim aparatom, već se uznemirenost prazni preko vegetativnog nervnog sistema u tkiva i organe. Takav način komunikacije psihe i tela u početku izaziva samo poremećaj funkcija, ubrzava rad srca, povećava krvni pritisak, menja ritam disanja. Međutim, ako se to stanje nastavi, može doći do težeg oboljenja.Ranjena duša pogađa srce

Srce je organ koji sigurno ima najjaču vezu sa emocionalnim životom ili sa preživljavanjem određenih situacija. Kada se pripremamo za ljubavni sastanak, srce nam ubrzano radi, a kada smo u društvu voljene osobe, često imamo osećaj da će nam srce „iskočiti iz grudi“. S druge strane, kada se mnogo uplašimo, srce nam „siđe u pete“. Ranjena duša najčešće pogađa kardiovaskularni, disajni i probavni sistem.

Tekst: Žaklina Milenković

Izvor: Lepa&Srećna