- Doktorka Etni Kandelario navodi sedam brzih poteza za smirivanje nervoze: duboko disanje, opuštanje vilice i ramena, kao i kratko pokretanje tela.
- Pomaže i da imenujete emociju, fokusirate se na jedan mali zadatak i nakratko se udaljite od okidača.
- Pre nego što reagujete, proverite da li ste žedni, gladni ili neispavani, jer i to može pojačati stres.
Nervoza nas nekad uhvati u najgorem trenutku. U sekundi osetite kako telo upada u grč, a mozak ne stiže da reaguje i ne možete da saberete misli.
Ako vam treba brzo rešenje, ono koje lako možete da primenite u svim situacijama, ovih 7 sitnih poteza savetuje doktorka Etni Kandelario iz medicinske grupe Hartford HealthCare.
1. Udahnite polako i duboko
Ovaj savet zvuči suviše jednostavno, ali iza njega stoji jasna fiziologija. Vagus je glavni živac koji spaja mozak sa srcem, plućima i stomakom. Kada polako udahnete i ispustite vazduh, grudni koš i stomak se opuste, a taj pokret fizički aktivira živac vagus. On šalje poruku u mozak da više nema opasnosti, pa mozak naređuje srcu da kuca sporije, dok mišići popuštaju.
- Probajte ovaj ritam: udahnite polako kroz nos četiri sekunde, zadržite vazduh četiri sekunde, a zatim izdišite punih šest sekundi. Ponovite ciklus minut ili dva i primetićete kako se puls usporava, a napetost smiruje.
2. Opustite vilicu i ramena
Posle napornog radnog dana ili neprijatnog razgovora, obratite pažnju na to koliko vam je stegnuta vilica.
„Mnogi ljudi nesvesno nose ogroman grč u vilici, vratu i ramenima“, ističe dr Kandelario. „Taj fizički grč dodatno pojačava odgovor na stres i često izaziva glavobolju ili bol u vratu.“
Nekoliko puta kružno zabacite ramena unazad. Razdvojite zube i opustite vilicu. Pustite jezik da mirno leži u ustima umesto da ga pritiskate uz nepce. Ovi sitni fizički signali mozgu javljaju da opasnost prolazi.
3. Pokrenite telo
Ne morate da provedete sat vremena u teretani da biste oborili nivo stresa.
„Kada se pokrenete, telo brže razgrađuje hormone stresa poput kortizola i adrenalina“, kaže dr Kandelario. „Čak i kratka šetnja ili nekoliko brzih istezanja prekidaju lanac stresa pre nego što se on nagomila.“
Ako ste dugo sedeli za radnim stolom, ustanite i ispružite ruke visoko iznad glave. Napravite brzi krug po sobi. Mali pokreti prave veliku razliku.
4. Imenujte ono što osećate
Ponekad najbrži izlaz iz napetosti leži u tome da sebi iskreno priznate šta se dešava.
„Zvuči pomalo neobično, ali kada jasno imenujete svoju emociju, smanjujete aktivnost u emotivnim centrima mozga“, navodi dr Kandelario. „Da li je to stres, anksioznost, frustracija ili ste samo preopterećeni? Kada to precizno odredite, mozak dobija prostor za reset.“
Rečenica „Trenutno sam preopterećena“ može delovati smešno kada je izgovorite u sebi, ali upravo ona stvara pauzu potrebnu da pređete iz impulsivne reakcije u promišljen odgovor.
5. Fokusirajte se na jedan mali zadatak
Bilo da je reč o odnosima, poslu ili finansijama, svakodnevni pritisak često deluje maglovito i preveliko da bismo ga rešili odjednom.
„Kada stresnu situaciju razbijete na jedan izvodljiv korak, vraćate osećaj kontrole“, objašnjava dr Kandelario. „Svaka akcija, pa i ona najmanja, smanjuje osećaj bespomoćnosti.“
Pošaljite jedan mejl. Obavite jedan telefonski poziv. Operite jedan tanjir. Kada završite jedan sitan zadatak, mentalna buka se utišava i lakše dobijate motivaciju za sledeći korak.
6. Sklonite se od “okidača”
Kada god okolnosti to dozvole, fizička ili mentalna distanca donosi trenutno olakšanje.
„Kratak predah prekida ciklus stresa i sprečava dalju eskalaciju“, ističe dr Kandelario. „Čak i dva minuta van žučne rasprave ili napetog okruženja obaraju tenziju i pomažu vam da jasnije sagledate sopstvene reakcije.“
Izađite nakratko na svež vazduh, zatvorite oči ili se okrenite od ekrana. Taj kratak prekid menja tok svega što sledi.
7. Popijte čašu vode i proverite osnovne potrebe
Glad, žeđ ili iscrpljenost često oponašaju simptome stresa, a rešenje je sasvim jednostavno.
„Dehidratacija, nizak nivo šećera u krvi ili manjak sna pojačavaju emotivne reakcije“, upozorava dr Kandelario.
Pre nego što burno reagujete, zapitajte se šta vam zaista treba. Da li vam fali samo voda? Lagani obrok? Kada prvo namirite te osnovne potrebe, raspoloženje se stabilizuje gotovo istog trena.
Stres je sastavni deo života, ali ne morate da ostanete zarobljeni u njemu. Ne možete uvek da kontrolišete spoljašnje okidače, ali i te kako možete da utičete na to kako vaše telo odgovara na njih. Ove male, svesne promene zaustavljaju napetost na vreme i daju i telu i umu priliku da se oporave.
BONUS VIDEO: