- Lekar upozorava da CAC skor ne otkriva meki aterosklerotski plak, koji može izazvati srčani udar.
- Pacijent sa CAC skorom 0 imao je arteriju suženu više od 90 odsto zbog mekog plaka.
- CT koronarna angiografija (CCTA) pruža detaljniji prikaz arterija i može da otkrije promene koje CAC pregled ne registruje.
Kako na vreme otkriti nakupljanje aterosklerotskog plaka u arterijama i smanjiti rizik od srčanog udara? Upravo o tome govorio je američki lekar dr Arpit K. Patel u video-snimku objavljenom na Instagramu, upozoravajući na ograničenja jednog od najčešće korišćenih testova za procenu kardiovaskularnog rizika.
Prema njegovim rečima, CAC skor (Coronary Artery Calcium Score) predstavlja važan alat za procenu rizika od koronarne bolesti srca. Reč je o CT pregledu kojim se meri količina kalcijuma u zidovima koronarnih arterija, a rezultat može pomoći lekarima da procene verovatnoću budućih kardiovaskularnih događaja.
CAC skor je koristan, ali ne pokazuje celu sliku
Dr Patel ističe da je CAC skor veoma efikasan u otkrivanju kalcifikovanog (tvrdog) aterosklerotskog plaka, koji nastaje tokom godina i predstavlja znak razvoja ateroskleroze.
Međutim, upozorava da ovaj pregled ima važno ograničenje.
"CAC skor ne može da otkrije meki, odnosno nekalcifikovani plak, a upravo je ta vrsta plaka često nestabilna i može da pukne, što povećava rizik od srčanog udara", objašnjava lekar.
Pacijent imao CAC skor 0, a arterija bila skoro potpuno začepljena
Kako bi ilustrovao svoj stav, dr Patel je podelio slučaj 48-godišnjeg pacijenta, farmaceuta po profesiji.
Pacijent je imao CAC skor 0, što znači da pregled nije pokazao prisustvo kalcijumskih naslaga u koronarnim arterijama. Takođe, i ostale rutinske analize bile su uglavnom uredne.
Ipak, lekar je odlučio da uradi dodatnu dijagnostiku pomoću CT koronarne angiografije (CCTA) sa analizom plaka.
"To je praktično "full HD" prikaz koronarnih arterija. Za razliku od CAC skora, ova metoda može da prikaže i tvrdi i meki plak, kao i detaljnu strukturu krvnih sudova", kaže dr Patel.
Rezultat ga je, kako navodi, iznenadio.
"Jedna od glavnih koronarnih arterija bila je sužena više od 90 odsto. Gotovo celo suženje činio je meki plak. Po mojoj proceni, pacijent je bio svega nekoliko nedelja udaljen od potencijalno smrtonosnog srčanog udara, a CAC skor to nije pokazao", istakao je lekar.
Koja je razlika između mekog i tvrdog plaka?
Aterosklerotski plak nastaje nakupljanjem holesterola, masnoća, zapaljenskih ćelija i vezivnog tkiva u zidovima arterija.
Vremenom deo plaka može da kalcifikuje i postane čvrst, dok drugi deo ostaje mekan i bogat lipidima.
Upravo se meki, nekalcifikovani plak smatra opasnijim, jer može da pukne i izazove stvaranje krvnog ugruška koji naglo zatvara arteriju i dovodi do akutnog infarkta miokarda.
Sa druge strane, kalcifikovani plak uglavnom ukazuje na dugotrajan proces ateroskleroze, a njegova količina koristi se za procenu ukupnog opterećenja bolesti.
Kada se koristi CAC skor, a kada CT koronarna angiografija?
Stručna kardiološka udruženja navode da je CAC skor koristan kod osoba koje nemaju simptome, posebno kada treba proceniti da li postoji potreba za terapijom za snižavanje holesterola.
Međutim, CT koronarna angiografija (CCTA) nije pregled namenjen svima. Najčešće se preporučuje osobama koje imaju simptome poput bola u grudima ili onima za koje lekar proceni da imaju povećan rizik od koronarne bolesti.
Osim što prikazuje eventualna suženja arterija, ova metoda omogućava i detaljnu analizu sastava aterosklerotskog plaka.
CAC skor je dobar početak, ali nije dovoljan za svakoga
Dr Patel naglašava da njegov cilj nije da umanji značaj CAC skora, već da ukaže na činjenicu da se nijedan pregled ne sme posmatrati izolovano.
"CAC skor je odličan početni alat za procenu kardiovaskularnog rizika, ali ne prikazuje kompletnu sliku. Kod određenih pacijenata potrebna je detaljnija dijagnostika kako bi se otkrile promene koje ovaj pregled ne može da pokaže", zaključio je lekar.
BONUS VIDEO: