- Ubrzan rad srca noću često je posledica stresa, kofeina, alkohola, dehidratacije, lekova, apneje u snu ili hormonalnih promena.
- Ako se epizode ponavljaju, lekar može preporučiti EKG ili holter, posebno ako traju duže ili vas bude iz sna.
- Hitno se javite lekaru ako lupanje srca prate vrtoglavica, kratak dah, bol u grudima ili nesvestica.
Bilo koji neuobičajeni simptomi ili osećaji oko srcau prvi mah nas obično uplaše. Međutim, ukoliko ležite u krevetu i osetite da vam srce kuca prebrzo ili da preskače otkucaje, to ne znači uvek da se dešava nešto ozbiljno. Štaviše, postoji niz uobičajenih uzroka ubrzanog rada srca tokom noći, od kojih mnogi nisu razlog za zabrinutost.
„Ubrzan rad srca – poznat i kao palpitatacije – može se manifestovati kao lepršanje, snažno lupanje, preskakanje otkucaja ili brz, nepravilan ritam“, objašnjava dr Lu Čen, kardiolog specijalista za poremećaje srčanog ritma. „Ove senzacije se često čine primetnijim noću, posebno kada ležite u tišini i svesniji ste svog tela. U određenim položajima – poput ležanja na levom boku ili stomaku – takođe nam se čini da otkucaji srca deluju naglašenije", navodi dr Čen.
Pored pomenutih senzacija, ako srce počne ubrzano da kuca, možete osetiti i nelagodnost u grudima, nedostatak daha, vrtoglavicu ili anksioznost, "uz osećaj da vam srce ‘iskače iz grudi’“, ističe dr Kevin Keder, intervencioni kardiolog.
Šta tačno uzrokuje ubrzani rad srca?
Svakodnevni faktori
Za početak, ubrzan rad srca može biti uzrokovan nečim što tehnički nema nikakve veze sa vašim kardiovaskularnim sistemom. „Uobičajeni uzroci uključuju stres ili anksioznost, alkohol, unos kofeina u kasnijim časovima dana i dehidrataciju“, navodi dr Keder. Dr Čen ovoj listi dodaje i gorušicu.
Lekovi
Određeni lekovi mogu izazvati lupanje srca, napominje dr Keder. Prema podacima Američkog udruženja za srce, u ove lekove spadaju preparati koji se koriste za lečenje aritmija (abnormalnih srčanih ritmova) i visokog krvnog pritiska, kao i pojedini antidepresivi. I tu nije kraj spisku.
Apneja u snu
Ukoliko vam je dijagnostikovan poremećaj spavanja poput apneje, to može da pokrene ubrzan rad srca, kaže dr Čen. Apneja u snu može da snizi nivo kiseonika i optereti srce, objašnjava on, što dalje izaziva nepravilan ritam i povećava rizik od razvoja atrijalne fibrilacije, čestog poremećaja srčanog ritma.
Hormonalne promene
„Hormonalne promene, uključujući menopauzu, takođe mogu doprineti ubrzanom radu srca“, kaže dr Keder. Prema podacima Endokrinološkog društva, broj otkucaja srca može da se poveća za osam do 16 otkucaja u minuti tokom talasa vrućine (valunga), pa tada ostajete bez daha a da niste ni ustali iz kreveta.
Iako svi ovi faktori mogu doprineti osećaju ubrzanog rada srca noću, oni nisu rezervisani samo za noćne sate. „Većina ovih faktora nije ograničena na noć“, naglašava dr Keder. „Kofein, dehidratacija, anksioznost, određeni lekovi i abnormalni srčani ritmovi mogu izazvati palpitacije u bilo koje vreme. Razlika je u tome što je noć period kada ljudi to najčešće primete jer se nalaze u stanju mirovanja.“
Šta učiniti ako srce počne ubrzano da kuca
Ako povremeno osetite ubrzan rad srca noću, nema razloga za paniku. „Većina epizoda ubrzanog rada srca je bezopasna, ali određene simptome ne treba ignorisati“, poručuje dr Čen. Ukoliko se ove epizode javljaju retko i prolaze same od sebe, dr Keder sugeriše da se prisetite šta ste radili i kako ste se osećali te večeri. „Razmislite da li ste bili dehidrirani, uneli kofein ili alkohol, ili bili izloženi neuobičajenom stresu“, kaže on. „Ako se to ponavlja, vredi razgovarati sa svojim lekarom, koji vam može preporučiti testiranja poput elektrokardiograma ili nošenja holter monitora.“
Međutim, ukoliko vaši napadi lupanja srca postanu učestali, traju duže od nekoliko minuta, probude vas iz sna ili su praćeni simptomima poput vrtoglavice, kratkoće daha, bola u grudima ili nesvestice, važno je da se odmah obratite svom lekaru. „Ovo bi moglo da ukazuje na smanjen dotok krvi u mozak ili na ozbiljnije srčano oboljenje“, upozorava dr Čen. „Rana procena može pomoći da se utvrdi da li je uzrok bezopasan – ili zahteva lečenje.“
BONUS VIDEO: