- Signali tela koji upozoravaju na ozbiljan disbalans.
- Kako hronični stres utiče na varenje, srce i celo telo.
- Zašto postkovid i navike u ishrani izazivaju sve češće digestivne tegobe.
Umor koji ne prolazi, probadanja u grudima, problemi sa varenjem, osećaj iscrpljenosti i kada se tek probudimo — sve su to, prema rečima dr Dušana Vešovića, signali koje telo šalje kada više ne može da održava ravnotežu.
Gostujući u emisiji „Žena za sva vremena“ na TV K1, on objašnjava da se disbalans u organizmu uvek najpre javlja kroz sitne simptome koje ljudi najčešće ignorišu.
„Ako je sve u balansu, mi nemamo simptome. Ali kada dođe do narušavanja, telo se oglašava umorom, padom koncentracije, napetošću, lošim snom, osećajem iscrpljenosti tokom celog dana“, kaže dr Vešović i dodaje da se vrlo često javlja i niz funkcionalnih tegoba – od preskakanja srca do nadutosti i problema sa crevima – iako su laboratorijske analize uredne.
“To se ogleda u neadekvatnom snu, može doći do pada koncentracije i pažnje, osećaja umora. Osoba se budi umorna, tokom celog dana je iscrpljena, stalno traži stolicu ili ležaj da odmori, a posle odmora i dalje oseća umor. Pojavljuju se različiti problemi, poput preskakanja srca, iako su nalazi uredni. Može doći do stezanja u grudima, poremećaja digestivnog trakta, što se danas često manifestuje kroz nadutost, gasove, zatvor, dijareju i slično. Ti poremećaji su najčešće u početnom stadijumu funkcionalni — što znači da je funkcija nekih organa promenjena, ali laboratorijski parametri mogu biti uredni. To stvara problem za pacijenta, jer ne zna šta da radi”, dodaje doktor Vešović.
“Ako nemamo dijagnozu, nemamo ni šta da lečimo, a ljudi imaju probleme. Oni nastaju kao posledica biohemijskog disbalansa na diskretnom ćelijskom nivou, što ne mora nužno da se pokaže u laboratorijskim analizama, EKG-u ili ultrazvuku. Ako čovek nastavi da živi tako i ništa se ne promeni, sigurno će doći do promena na nivou laboratorijskih parametara. Tada mi, kao lekari, počinjemo da lečimo te brojke u laboratoriji ili promene u ultrazvuku”, zaključuje dr Vešović.
Dr Dušan Vešović objašnjava kako se hronični i kumulativni efekti u telu akumuliraju godinama i mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
“Malo toga u medicini se dešava odmah i u trenutku. Akutne efekte poznajemo, ali često zaboravljamo na hronične, kumulativne efekte malih doza nečega. Hronični, svakodnevni, višednevni ili višegodišnji kumulativni efekat stvari koja se danas nadovezuje na ono od juče ili od pre godinu dana može imati ozbiljne posledice.
Tada dolazi do situacija poput infarkta ili moždanog udara, a mi kažemo - zdrav čovek. U stvari, došlo je do svojevrsne 'predigre'. Tokom deset do petnaest godina akumulirale su se genetske karakteristike osobe sa epigenetskim faktorima, što je dovelo do ispoljavanja situacije koja može biti vrlo kritična.” - objašnjava doktor.
Dr Dušan Vešović ističe koje signale tela ne treba ignorisati, bez obzira na uzrast ili opšte zdravstveno stanje.
„Ukoliko se javi stezanje u grudima, grudnom košu ili stomaku, to može biti znak ozbiljnog problema. Često se dešava da srčane tegobe ili dijafragmalni infarkt izazovu bol u gornjem delu stomaka, što može zavarati osobu da pomisli da je problem u ishrani. Ako bol ne prolazi i progredira, obavezno treba da se javi lekaru.
Svaka tegoba koju osoba oseća je pokazatelj disbalansa. Tegobe su različite i svako ih doživljava na svoj način.
Na primer, žene se mogu javiti zbog oticanja nogu, dok muškarci retko obraćaju pažnju na to. Tegobe nikada ne dolaze same - telo nije samo glava, srce ili genitalni organi. Svaki organ ili sistem organa utiče na druge. Ako postoji problem u jednom organu, može doći do posledica i u drugim organima. U praksi vidim da postoji jaka povezanost između glave i creva, te da najveći broj tegoba postoji upravo na nivou glave i creva“ - dodaje.
Dr Dušan Vešović objašnjava učestalost problema sa crevima i moguće uzroke njihovog nastanka.
„U poslednje vreme učestalost problema sa crevima je značajno porasla. Jedno moguće objašnjenje možemo tražiti u vezi sa kovidom i postkovidom. Jedan rad koji se bavio ovom problematikom navodi da osobe koje su imale kovid, bilo u okviru postkovida ili nezavisno od njega, često imaju simptome na nivou digestivnog trakta. Ti poremećaji mogu izazvati različite tegobe koje traju prilično dugo.
Drugi važan element su navike u ishrani i ono što unosimo u sebe, što takođe može doprineti problemima sa crevima“, objašnjava dr Vešović.
Dr Dušan Vešović objašnjava kako bol u stomaku, grudima i leđima može biti posledica ne samo fizičkih problema, već i stresa ili emocionalnih faktora.
“Bol može biti i fizički i emocionalni. Sve što se dešava u glavi ima refleksiju na naš organizam. Najveći broj tegoba javlja se na nivou digestivnog trakta, ali zbog problema sa varenjem mogu nas boleti i drugi delovi tela. Veoma je prost razlog: ako mozak šalje impuls u želudac, gde se vrši varenje hrane, varenje neće biti adekvatno. Ako nije adekvatno, sve ispod želuca — tanko ili debelo crevo — dolazi u problem. Apsorbovaće se nešto što ne treba, što može izazvati bol u zglobovima, mišićima, kolenima, tamne kolutove oko očiju ili oticanje nogu. Sve to može biti posledica intenzivnog stresa koji je dao refleksiju na digestivni trakt, a odatle na ceo organizam”, dodaje dr Vešović.
Dr Dušan Vešović govori o granici između umišljenih simptoma i stvarnih zdravstvenih problema.
“Iskreno, nisam imao iskustva sa hipohondrima, oni ipak imaju realno rešenje svojih problema. Granicu između umišljenih i stvarnih simptoma je teško odrediti. Bolje je da se bavimo sobom i svojim zdravljem, nego da se uopšte ne bavimo sobom“, ističe dr Vešović. Pročitajte i šta može da znači jutarnji umor kao eventualni simptom.
BONUS VIDEO: