"Demencija, šlog i depresija u poznim godinama mogu biti međusobno povezani - ako obolite od jedne bolesti, veliki je rizik da ćete dobiti i drugu ili treću", tvrdi Džasper Senf sa Opšte bolnice u Masačusetsu.

Rezultati nove studije koje je objavio pokazuju da se rizik od ovih ozbiljnih bolesti može značajno smanjiti ukoliko uvedete jednostavne promene u svoj život.

Lekari upozoravaju da šest ključnih navika mogu da, u velikoj meri, očuvaju zdravlje mozga, srca i intelekta i zaštite nas od moždanog udara (u 60 odsto slučajeva), demencije (40 odsto) i depresije u poznim godinama (u 35 odsto slučajeva)

1. Umereno konzumiranje alkohola

Alkohol je pokazao kao relativno kontroverzna tema u medicinskim istraživanjima. Dok Svetska zdravstvena organizacija upozorava da bilo koja količina alkohola povećava rizik od kancera, postoje istraživanja koja govore da mala do umerena količina vina (1 do 3 čaše nedeljno) može imati korisne efekte na zdravlje mozga. Svakako se podvlači da je ključna reč - umerena konzumacija.

2. Igre za mozak

Mozak, kao i mišići, zahteva vežbu. Redovno rešavanje ukrštenica, sudoku, logičkih igara, kao i učenje novog jezika ili sviranje instrumenta, dokazano smanjuju rizik od demencije. Što više provocirate svoj um - to bolje, a gledanje kvizova tokom kojih svi uživamo da rešavamo zadatke je odličan podsticaj.

zena resava ukrstene reci.jpg
Foto: Shutterstock

3. Mediteranska ishrana

Zaboravite kratkoročne dijete. Za zdrav mozak i srce, mediteranska ishrana je nenadmašna. Ona se zasniva na:

  • Svežem povrću i voću
  • Maslinovom ulju
  • Ribi i morskim plodovima
  • Orašastim plodovima i semenkama
  • Jogurtu i sirevima umereno
  • Vrlo malo crvenog mesa

Ova ishrana deluje antiinflamatorno, poboljšava zdravlje krvnih sudova i dugoročno čuva kognitivne funkcije.

zdrava hrana.jpg
Foto: Shutterstock

4. Fizička aktivnost

Vežbanje je lek i to doslovno. Već 150 minuta umerenog kretanja nedeljno (brza šetnja, vožnja bicikla, joga, ples) može da smanji rizik od moždanog udara i gubitka pamćenja.

Još bolje: vežbajte u društvu. Kombinujete fizičku i socijalnu aktivnost, što je onda dvostruka "zaštita" za mozak.

5. Društvena povezanost

Ljudi su društvena bića. Istraživanja pokazuju da osobe sa bogatim društvenim životom imaju bolju memoriju, manje stresa i manji rizik od demencije. Bilo da je u pitanju kafenisanje sa prijateljicom, odlazak na pijacu ili redovno druženje sa porodicom - važno je da ne budete sami.

Društvena interakcija stimuliše mozak, smanjuje hormone stresa i podstiče lučenje hormona sreće – dopamina i oksitocina.

6. Svrha i smisao

U Japanu je poznato kao ikigai, u Kostariki plan de vida – oba znače "razlog zbog kog ujutru ustajete iz kreveta". Ljudi koji imaju jasan osećaj svrhe - bilo da je to hobi, porodica, volonterski rad ili briga o drugima - duže žive i ostaju mentalno bistri.

Svrha deluje kao prirodni antidepresiv. Smanjuje hronični stres, poboljšava san i motiviše na zdravije izbore.
Studija takođe ističe dodatne faktore koji se mogu kontrolisati: visok krvni pritisak, povišen šećer u krvi, višak kilograma, unos prerađenog mesa, pušenje, hronični stres i poremećaji sna. 

Naravno, ne mora se sve ovo promeniti odjednom, već će i male promene u srednjim godinama doneti velike koristi u kasnijem životu. Pročitajte i kako da otkrijete da li vam preti moždani ili srčani udar.

BONUS VIDEO:

03:09
"DOĐU NAM ODUZETI, A POSLE 12 SATI HOĆE KUĆI" Dr Ranko Raičević otkrio kako da prepoznate MOŽDANI UDAR: Ovo je ključno Izvor: Kurir TV