Ako se često budite između 2 i 3 sata ujutru i ne možete ponovo da zaspite, to nije slučajnost.
Prema doktoru Eriku Bergu, glavnu ulogu u ovom problemu koje predstavlja noćno buđenjeigraju hormonska neravnoteža, nutritivni nedostaci i način ishrane.
Ovaj poznati zdravstveni stručnjak, koji je i sam godinama imao problema sa nesanicom, objašnjava kako određeni faktori mogu poremetiti san i šta možete preduzeti da biste ga poboljšali.
Kortizol – hormon koji vas drži u budnom stanju
Kortizol je hormon stresa koji bi trebalo da bude na najnižem nivou oko 2 sata ujutru, dok bi vrhunac trebao da dostigne ujutru, oko 8 sati, kada se prirodno budimo. Međutim, kod nekih ljudi ovaj ritam je poremećen – umesto da osećaju najveću pospanost tokom noći, oni se potpuno rasane.
Jedan od mogućih razloga za to je nedostatak magnezijuma. Ovaj mineral igra ključnu ulogu u regulaciji kortizola, a ako ga nema dovoljno, telo može reagovati povećanjem nivoa ovog hormona, što dovodi do naglog buđenja.
Kako prepoznati nedostatak magnezijuma?
Ako primetite ukočenost mišića u leđima, grčeve u stopalima, trzanje mišića u oku ili ruci, moguće je da vam nedostaje magnezijum. Ovaj mineral reguliše nivo kalcijuma u telu, a kada ga nema dovoljno, višak kalcijuma može izazvati mišićne spazme i nelagodnost. Doktor Berg preporučuje magnezijum glicinat, ali pre uvođenja bilo kakvih suplemenata, najbolje je posavetovati se sa lekarom.
Nizak šećer u krvi – budi vas usred noći
Buđenje u isto vreme svake noći može biti i znak da vaš nivo šećera u krvi naglo pada. Ako tokom dana unosite veliku količinu ugljenih hidrata i šećera, šećer u krvi može naglo porasti, ali isto tako brzo i pasti tokom noći. Kada nivo šećera postane prenizak, telo automatski pokušava da ga podigne lučenjem kortizola, što vas može probuditi.
Osobe koje unose previše skroba, rafinisanih šećera, alkohola ili kasno noću grickaju, češće imaju problem sa buđenjem u ovom periodu. Ako se to dešava i vama, pokušajte da izbegavate velike količine ugljenih hidrata u večernjim satima i pojedete poslednji obrok ranije u toku dana.
Šta još može da utiče na kvalitet sna?
Osim hormona i ishrane, na noćno buđenje može uticati i niz drugih faktora:
- Gledanje uzbudljivih filmova ili serija pre spavanja može da poveća nivo adrenalina i oteža uspavljivanje. Umesto toga, probajte da čitate knjigu ili slušate smirujuću muziku.
- Plava svetlost ekrana smanjuje proizvodnju melatonina, hormona koji nam pomaže da zaspimo. Preporučuje se da smanjite korišćenje telefona, televizora i računara najmanje sat vremena pre spavanja.
- Detoksikacija jetre se prirodno odvija između 1 i 3 sata ujutru. Ako se u ovom periodu budite, to može značiti da vaša jetra obrađuje previše toksina iz alkohola, lekova ili nezdrave hrane.
- Nedostatak sunčeve svetlosti tokom dana može da poremeti prirodan ciklus sna i budnosti. Redovno izlaganje dnevnom svetlu pomaže organizmu da luči više melatonina noću.
Kako poboljšati san i sprečiti noćno buđenje?
Da biste poboljšali kvalitet sna, obratite pažnju na ishranu, nivoe stresa i dnevne navike. Smanjite unos šećera i skroba uveče, obogatite ishranu magnezijumom, izbegavajte ekran pre spavanja i osigurajte sebi dovoljno dnevne svetlosti. Takođe, vežbanje i pravilna higijena sna mogu pomoći u stabilizaciji cirkadijalnog ritma.
Noćno buđenje može da vas frustrira i dalje ugrožava zdravlje, ali uz male promene u svakodnevnim navikama, moguće je vratiti miran i neprekinut san. Ako problem traje duže vreme, obavezno se posavetujte sa lekarom kako biste isključili ozbiljnije zdravstvene probleme. Pročitajte i tri stvari koje uspešni ljude rade pred spavanje.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.