Milioni bočica sprejeva i kapi za nos koji se u Srbiji potroše za godinu dana dokaz su da mnogi postaju žrtve zavisnosti koja ima teške posledice.

"Pacijenti antibiotike piju onako kako im lekar kaže, ali sa sprejevima i kapima često ne poštuju pravila. Kad su prehlađeni, kupuju ih i na svoju ruku", objasnio je za Kurir prof. dr Jovica Milovanović, specijalista otorinolaringologije s Klinike za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju i zamenik direktora UKCS.

"Kad se desi da njihov problem s disanjem ne bude rešen posle pet do sedam dana, imaju potrebu da nastave. Glavni problem je u činjenici da nekad ne mogu da reše nedostatak vazduha jer možda za to nije kriva prehlada, već kriva nosna pregrada, alergijski rinitis koji dugo traje dok cvetaju korovi i ambrozija i slično", kaže doktor.

Problem zavisnosti od kapi za nos nastaje zato što one višestruko sužavaju krvne sudove koji prolaze kroz sluzokožu nosa. Time se olakšava disanje u akutnoj fazi bolesti, ali ako se njihovo korišćenje nastavi, suženi krvni sudovi više ne ishranjuju sluzokožu u dovoljnoj meri i ona biva uništena.

Lekari apeluju da se kapi koriste prema njihovom uputstvu, a ako ima potrebe za dugotrajnim korišćenjem, dobiće druge preparate. Isto je i sa odvikavanjem, treba da se jave lekaru i dobiće odgovarajuću terapiju koja će im pomoći da se "skinu" s kapi za nos.

Izvor: Lepa&Srećna