Epidemija korona virusa probudila je u mnogima želju da se zaštite nekim lekom ili dodatkom ishrani. I dok je za jedne preveliki čak i zahtev da se zaštite običnom maskom za lice, drugi su spremni da isprobaju svakakve recepture. Tako je jedan od najčešće navođenih suplemenata koje ljudi počinju da uzimaju vitamin D.

Ovo je, inače, vrlo značajan sastojak od čijeg deficita mnogi ljudi pate što se otkriva tek u poslednje vreme. Drugi, pak, za njega nisu čak ni čuli do pre nekoliko godina. Međutim, lekari upozoravaju da se ni jedna ni druga supstanca ne smeju uzimati proizvoljno i bez konsultacija sa lekarima.

"Nema nikakvog dokaza da visoke doze vitamina D mogu da štite od COVID-19", upozorava Robin Mej, sa Instituta za mikrobiologiju i infektivne bolesti Univerziteta Birmingam u Velikoj Britaniji.

Zbog velikog interesovanja ljudi širom sveta, čak je i Britanska nacionalna zdravstvena organizacija objavila informaciju da vitamin D ne umanjuje rizik od korona virusa. Naravno, kao i svaka glasina koja se tako efikasno raširi, i ova je počela kao nešto što liči na istinu.

Konkretnije, počela je poređenjem zemalja po raširenosti deficita vitamina D među stanovništvom, a završila otkrićem da je baš u najugroženijim zemljama i najviši stepen smrtnosti od COVID-19

Takođe, mnogima je upala u oči još jedna podudarnost. Osobe koje često pate od manjka vitamina D - stariji, oni s hroničnim bolestima kao i ljudi tamnije puti - bili su od većim rizikom smrtnog ishoda od COVID 19. Što je još upadljivije, manjak vitamina D primećuje se kod pacijenata koji boluju od hroničnih bolesti kao što su dijabetes i srčana oboljenja. Opet - upravo najrizičnija rupa u toku epidemije korona virusa.

Previđajući da ako su neke pojave istovremene uopšte ne mora značiti da su i uzročno-posledično povezane, ljudi su počeli da masovno uzimaju suplemente vitamina D u celom svetu. Vitamin D sigurno igra veliku ulogu u našem zdravlju i treba ga uzimati - pre svega, kroz hranu.

On ojačava naš imuni sistem, a važan je i za zdravlje kostiju i kardiovaskularnog sistema. Međutim, prevelike količine mogu dovesti do toksičnih naslaga kalcijuma u krvnim sudovima, kao i problema sa srcem i bubrezima.

U Americi se preporučuje 600IU dnevno, a u Velikoj Britaniji do 400IU.

Postoje neke situacije kada lekari prepisuju veće doze, ali se tada strogo kontroliše bubrežna funkcija, kao i metabolizam kalcijuma i fosfata. A naročito je opasno ako verujete da će vas vitamin D zaštititi od korona virusa. Zaštita od njega su mere fizičke distance, nošenje maske, stroga higijena, redovno provetravanje prostorija i održavanje opšteg imuniteta. Konkretan imunitet daje vakcina, dok se vreme imunosti nakon preležanog kovida još analizira i pretpostavlja se da traje barem nekoliko meseci.

Tekst: Z. L. S.

Izvor: Lepa&Srećna