Zahvaljujući novoj studiji, konačno smo možda bliže odgovoru pitanja koje nas sve zanima – sa koliko malo vežbanja možemo da se provučemo? Odgovor je, čini se, četiri minuta.

U studiji, čiji su rezultati objavljeni u maju 2013. godine, u časopisu PLoS One, istraživači sa norveškog Univerziteta za nauku i tehnologiju pokušali su da odrede minimalnu količinu vežbanja potrebnu da se razvije značajan stepen izdržljivosti i poboljša zdravlje. Oni su počeli od rezultata prethodnih studija koje su se bavile efektom vežbi visokog intenziteta u različitim intervalima. Ako niste znali, pojam vežbe visokog intenziteta u intervalima obuhvata sledeće: serije napornih vežbi koje traju u rasponu od 30 sekundi do nekoliko minuta, i smenjuju  sa periodima odmora. U poslednjih nekoliko godina, pokazalo se da je ovakav način vežbanja bolji od dugih iscrpljujućih seriji napornih vežbi.

Norveški naučnici su nekoliko godina proučavali efekte intenzivnih vežbi u trajanju od četiri minuta koje su podrazumevale 90 odsto maksimalne snage svakog volontera, u četiri ponavljanja, a tri minuta odmora između svakog intervala, što bi podrazmevalo ukupno 16 minuta vežbanja. A istaživači su mislili da je to ipak previše, sa čime se vi verovatno slažete, zar ne?

Jedan od glavnih istraživača Arnt Erik Tjona, doktor nauka na Univerzitetu za nauku i tehnologiju, kaže da je jedan od glavnih razloga što ljudi izbegavaju vežbanje nedostatak vremena za fizičku aktivnost.

Iz tog razloga su on i njegove kolege odlučili da utvrde da li se napornim treningom od četiri minuta može poboljšati zdravlje i kondicija. Da bi to proverili, oni su okupili 26 gojaznih i neaktivnih, ali inače zdravih sredovečnih muškaraca, utvrdili polazne tačke izdržljivosti i kardiovaskularno i stanje metabolizma, a zatim ih nasumično razdvojili u dve grupe. Na sledećoj strani pročitajte više o rezultatima...

PageBreak

Prva od njih je započela program vežbanja pod nadzorom na sledeći način: nakon kratkog zagrevanja muškarci su trčali na pokretnoj traci sa 90 odsto snage, napornim tempom minut, nakon kojeg je usledilo tri minuta laganog hoda. Takav se tempo ponavljao četiri puta, što ukupno iznosi 16 minuta. Ceo program obavljen je tri puta sedmično u toku 10 nedelja.

Druga grupa je trčala napornim tempom samo četiri minuta, takođe tri puta sedmično u istom periodu.

Na kraju programa, pokazalo se da su muškarci povećali svoju izdržljivost, u proseku za 10 odsto, ali bez značajnih razlika u postignućima imeđu dve grupe. Doktor Tjona ističe da taj program nije program namenjen mršavljenju:

“To je samo predlog načina na koji ljudi mogu poboljšati kondicijju ili održati već postojeću, kada im obaveze ne dozvoljavaju duže treninge”, objasnio je on i skrenuo pažnju da takav način vežbanja u smislu vremena, ne zahteva velika odricanja.

Rezultati studije, neizbežno upućuju na sledeće pitanje – da li se isti rezutati mogu postići i za kraće vreme? Da li, na primer, samo dva minuta napornog treninga poboljšavaju zdravlje i koncentraciju?

Autor studije, međutim, sumnja u to. Iako drugi naučnici uporno pokušavaju da postignu dobre rezultate kraćim vežbanjem, izgleda da im to ne polazi za rukom, ne dobijaju iste rezultate u pogledu maksimalne potrošnje kiseonika, kao što se to dešavalo sa četvorominutnim programom vežbanja. Budući da povećana potrošnja kiseonika ukazuje na bolje ukupno zdravstveno stanje, očigledno samo dva minuta ipak nije dovoljno.

Najvažnije je što ovakav program možete praktikovati bilo gde  - za trčanje od  četiri minuta  nije potrebno da plaćate teretanu, a možete i da brzinski otplivate ta četiri minuta ili da vozite bicikl. Zapamtite, važno je da tom aktivnošću ubrzavate puls u periodu od četiri munuta. Naravno, pre početka bilo kakvog programa, obavezno se konsultujte sa lekarem. Doktor Tjona i njegovi istraživači se slažu da nema osobe koja ne može da odvoji četiri minuta tri puta sedmično za ovakav trening, tako da nema više izgovora. Krenite već danas!

Priredila: Aleksandra Aleksić