- U mediteranskoj ishrani riba se favorizuje i često predstavlja zamenu za meso, dok se meso preporučuje u znatno manjim količinama.
- Zdrav životni stil ide uz zdravu ishranu - redovna fizička aktivnost tradicionalno je važan deo mediteranskog načina života.
- Način života na Mediteranu povezuje se i sa drugačijim ritmom svakodnevice, što može imati uticaja na nivo stresa.
Mediteranska ishrana već decenijama važi za jedan od najzdravijih obrazaca ishrane, a razlog nije samo u tome što se na tanjiru nalazi mnogo svežih i kvalitetnih namirnica. Njen kvalitet ogleda se i u tome što se uz način ishrane vezuje čitav životni stil - od redovnog kretanja do manje izloženosti svakodnevnom stresu.
Upravo zbog toga mediteranska ishrana nije samo spisak namirnica koje bi trebalo jesti, već obrazac koji podrazumeva drugačiji odnos prema hrani i svakodnevnom životu, o čemu je govorio klinički dijetetičar i nutricionista Žarko Živojinović u emisiji Lekoviti razgovori.
"Mediteranska ishrana je po mom mišljenju možda najbliža idealu. Ona se već godinama, čak decenijama, propagira kao idealan obrazac ishrane. Ona se već godinama, čak decenijama, propagira kao idealan obrazac ishrane. Kod mediteranskog načina ishrane koristi se dosta morskih plodova i ribe, koja donekle zamenjuje meso. Naravno, meso je takođe preporučljivo, ali u vrlo maloj količini, dok se riba favorizuje", ističe Živojinović.
Stručnjak naglašava da se mediteranski način života ne može posmatrati samo kroz ono što se stavlja na tanjir. Uz njega se tradicionalno vezuju fizička aktivnost i drugačiji odnos prema svakodnevnom životu, što je posebno značajno danas kada je stres postao gotovo neizbežan deo svakodnevice.
"Uz mediteranski način ishrane uvek se nekako provlače i redovna fizička aktivnost i uopšte način života na Mediteranu, koji svakako ima uticaja i na stres odnosno na količinu stresa. Danas stresa ima sve više i njegovi okidači su svuda", objašnjava nutricionista.
Kada pomenemo mediteransku ishranu, često odmah pomislimo na maslinovo ulje.
Žarko Živojinović objašnjava koje je najbolje i kako ga koristiti i ishrani:
"Maslinovo ulje je nešto, ovaj, što ja preporučujem, čak i ulje lanenog semena je nešto što preporučujem za prelive, za salatu i tako dalje. Nešto što nećemo koristiti za termičku obradu hrane. Ukoliko pržimo hranu, neka ulja ili mast koja ima više zasićenih masnih kiselina, imaju drugačiju tačku dimljenja u odnosu, na primer, na ekstra devičansko maslinovo ulje i na njima je bolje pržiti, ali opet fokus ne bi trebalo nikada da bude na temi na čemu je bolje pržiti, već da uopšte nije dobro pržiti hranu.
Termička obrada hrane uvek bi trebalo da bude takozvana vlažna obrada - kuvanje na pari, kuvanje u vodi, spremanje, na primer, na gril tiganju ili u rerni. To je termička obrada namirnica koja, ne utiče loše na nas", ističe nutricionista.
Celu emisiju sa Žarkom Živojinovićem i sve njegove savete može poslušati na našem Youtube kanalu:
BONUS VIDEO