To je potvrdilo i globalno istraživanje kompanije Nestlé koje je obuhvatilo gotovo 16.000 građana u 15 zemalja. Iako je 93 odsto ispitanika reklo da teži izbalansiranoj ishrani koja je jedan od osnovnih preduslova zdravlja, svega 9 odsto njih se zaista tako i hrani svakodnevno. O tome šta su na ovom putu najčešće prepreke i izazovi govori Nikoleta Tupica, nutricionistkinja i menadžerka za ishranu i zdravlje u kompaniji Nestlé za tržišta Južne i Istočne Evrope.

Zašto je toliko teško pridržavati se principa zdrave ishrane? Da li nam fali discipline, motivacije ili znanja?

Svega pomalo, bar tako nam pokazuje najnovije istraživanje. Nedostatak vremena je velika prepreka koja ne poznaje granice i utiče na ljude širom sveta. Uprkos tome mnogi su priznali, ne bez osećaja krivice, da su lenji i da jednostavno uživaju u lošoj hrani. Mlade najviše ometa uticaj vršnjaka, a ljude srednjeg doba nedostatak novca i vremena. Vidimo da u razvijenim zemljama ljudi više ugađaju sebi putem hrane. U Francuskoj se, na primer, svega pet odsto anketiranih uvek pridržava 9 načela pravilne ishrane, odnosno redovno unose proteine, dosta voća, povrća i vlakana, piju dovoljno vode, ograničavaju unos soli, šećera i masti i slično.

Iz drugih studija, vidimo da su deca i adolescenti naročito podložni vršnjačkom uticaju. Kako bi se uklopili i bili prihvaćeni u različitim grupama, da bi bili „kul“, jedu nezdravu hranu kao i njihovi vršnjaci. Adolescenti umeju da značajno precene koliko njihovi vršnjaci jedu nezdrave hrane, pa zbog toga često dolazi do uvećanja i ličnog unosa nezdravih namirnica.

Informacije o pravilnoj ishrani su danas svuda dostupne. Kako stojimo s teorijskim znanjem?

U pomenutom istraživanju je samo 12 odsto ispitanika priznalo da ne znaju dovoljno o zdravoj ishrani, mada bismo prema ostalim odgovorima mogli da zaključimo da je taj procenat mnogo veći i da moramo još da se edukujemo. Nestlé istraživanje iz 2021. godine pokazuje da se roditelji u Srbiji najčešće oslanjaju na lično iskustvo po pitanju odgoja dece, a odmah potom, najviše slušaju doktore i nutricioniste. U suštini, zdrava ishrana nije neka velika filozofija kada ste zdravi i svodi se na tri principa - ravnoteža, raznovrsnost i umerenost. Na ovim načelima je zasnovan i ZdravoRastimo tanjir koji je Nestlé razvio da olakša roditeljima osmišljavanje jelovnika za mališane na zabavan i koristan način. Namenjen je za decu uzrasta od 4 do 12 godina, ali može biti dobar vodič za pripremu izbalansiranog obroka za sve članove porodice. Polovinu tanjira treba popuniti povrćem, jednu četvrtinu proteinima, a preostalu četvrtinu izvorima ugljenih hidrata kao što su žitarice, testenina, pirinač, krompir. Ovaj digitalni grafikon deo je naše ZdravoRastimo kampanje, kojom već 12 godina pomažemo roditeljima i deci da se pravilno hrane i budu fizički aktivni.

Da li potrošači očekuju od kompanija da im budu podrška na putu usvajanja dobrih navika u ishrani?

Širom sveta, potrošači najviše očekuju podršku prehrambenih kompanija, više čak i od vlada, obrazovnih ustanova i maloprodaja. Čak 87 odsto ispitanika je reklo da bi im bilo mnogo lakše kada bi proizvođači hrane predstavili inspirativne recepte, alate koji bi im pomogli da balansirano jedu hranu koju vole, ponudili pristupačnije zdrave opcije i pomogli da takvu hranu lakše pronađu. S tim u vezi, mi smo pored ZdravoKlopajmo tanjira sastavili i besplatan ZdravoKlopajmo digitalni kuvar kao inspiraciju porodicama da zajedno spremaju zdrave obroke. Kao najveći svetski proizvođač hrane i pića takođe osećamo odgovornost da ponudimo zdravu hranu koja je istovremeno ukusna. Na tome predano radimo, uvodeći recepture sa manje soli i šećera, a više povrća i vitamina, bez kompromisa na račun ukusa.

Šta je najbolje što roditelji mogu učiniti da kod dece postave temelje dobre ishrane od malih nogu?

Prvo, treba da daju dobar primer, odnosno da postave pravila kojih će se i sami pridržavati. Drugo, veoma je važno uključiti decu u sve aktivnosti, od nabavke, preko traženja recepata i kuvanja, do aranžiranja tanjira. Kada to postane lep porodični ritual, deca će lakše usvojiti zdrave navike. Istraživanje koje smo sproveli prošle godine u Srbiji pokazalo nam je da roditelji ne kuvaju baš često s decom, najčešće zbog straha da će se mališani povrediti i napraviti nered. Međutim, to je dodatni trud koji se dugoročno isplati. Porodični obroci značajno doprinose dobrobiti dece, ali i roditelja. Više zajedničkih obroka značajno poboljšava raspoloženje i mentalno zdravlje i pomaže svima da jedu sporije, pažljivije i uživajući u svakom zalogaju. Podaci ukazuju da 91 odsto roditelja kaže da je njihova porodica pod manjim stresom kada jedu zajedno. Pravilna i uravnotežena ishrana obezbediće im neophodne hranljive materije za pravilan rast i razvoj, smanjiti rizik od hroničnih bolesti i poboljšati opšte blagostanje. I, naravno, ne smeju zaboraviti da ih podstaknu na bar 60 minuta fizičke aktivnosti svakog dana.

Tekst: Promo