Vitamin D je u centru pažnje kako lekara, tako i dobrog dela javnosti, najviše od vremena kad je počela epidemija korone. Tada je otkriveno da je kod mnogih pacijenata nizak upravo nivo ovog vitamina i preporučena je njegova suplementacija.

Od tada, sve su češće studije uticaja vitamina D na različite vitalne funkcije u organizmu, a neke od njih se bave i pitanjem kako on deluje na rad mozga. U radu objavljenom u Američkom časopisu za klinički nutricionizam pokazano je da manjak ovog vitamina može povećati rizik od demencije, kao i od moždanog udara.

Slične nalaze imala je i studija međunarodnog tima naučnika koja je objavljena 2014. godine u časopisu Neurologija. Niske vrednosti vitamina D bile su povezane sa većim rizikom od demencije za više od 50 odsto.

Kod drastično nižih vrednosti od propisanih povećan je bio ovaj rizik za čak 125 odsto. Slične korelacije su pronađene i između niskog vitamina D u organizmu i Alchajmerove bolesti.

vitamin d.jpg
Shutterstock  

"Očekivali smo da nađemo ovu vezu", upozorava dr Dejvid Luelin, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Ekseteru. "Sada moramo da budemo oprezni i da naglasimo da to ne znači da nizak nivo vitamina D prouzrokuje demenciju. Znači samo da ovaj deficit nalazimo kod onih koji kasnije obolevaju od ovih bolesti.

Da li suplementacija vitaminom D ili pojačana ishrana namirnicama u kojima ga ima više može da pomogne da se te bolesti spreče ili uspore, tek treba da pokažu klinička ispitivanja", kaže dr Luelin.

I dalje, najveći broj stručnjaka preporučuje suplementaciju u količini od 600 IJ za osobe mlađe od 70 godina i 800 IJ za one starije od ove granice.

U istraživanju prikazanom u časopisu "Alchajmer i demencija", objavljenom u decembru prošle godine, prikazano je merenje vitamina D u ljudskom mozgu. Pokazalo se da visoke koncentracije koreliraju sa nižim rizikom od demencije i boljim kognitivnim funkcijama.

Tekst: Lepa&Srećna