Međutim, uprkos upozorenjima lekara, istraživanja pokazuju da žene koje prvo dete rode posle 30. godine žive duže i srećnije od onih koje su to učinile ranije. Da li je zaista tako?

Malo koja tema izaziva toliko reakcija kao starosno doba u kom je poželjno da se žene ostvare kao majke. Dok jedni zastupaju teoriju da je mnogo lakše i bolje postati majka u mladim godinama jer tako "priroda nalaže" i žena ima više fizičke snage i energije za dete, drugi smatraju da dolazak deteta na svet zahteva određenu zrelost koja se stiče isključivo životnim iskustvom.

Žene se koje se odluče na kasnije materinstvo to rade iz različitih razloga. Neke od njih žele prvo da izgrade karijeru kako bi u budućnosti imale finansijsku osnovu za podizanje deteta. Druge možda traže "onog" pravog. Treće su, možda, imale teško detinjstvo i dugo se dvoume da li uopše da se upuštaju u ovu životnu ulogu. Ne zanemarimo i one koje zbog zdravstvenih problema nisu uspele ranije da postanu majke.

Ako mislite da su vam sa 27 godina prošli svi vozovi, rano ste počeli da paničite. Kraljevski koledž za akušertsvo i ginekologiju, tvrdi da je period između 20-35 godine najbolji za majčinstvo. Tada je smanjen rizik od pobačaja, visokog krvnog pritiska i uopšte zdravstvenih komplikacija, a i žene tog doba se lakše bore sa nedostatkom sna i imaju dovoljno enegrgije da prate potrebe svog deteta.  Studija istraživača sa Kalifornijskog univerziteta pokazuje da kasno materinstvo ima koristi.

Ali koje doba je najbolje za podizanje deteta?

Prema istraživanju uglednog danskog univerziteta ta granica je malo pomerena, od 35 godine pa na više. U istraživanju je učestvovalo 4741. majki iz Danske, a one koje su imale preko 35 godine bolje su rešavale emocionalne poteškoće koje su njihova deca imala. U Danskoj žene u proseku dobijaju decu malo pre nego što proslave 31. rođendan, a statistike kažu da se Engleskinje ostvaruju kao majke kada zakorače u četvrtu deceniju.

Žene koje odlažu rađanje dece često, ali ne uvek, su obrazovanije, finasiijski bolje obezbeđene i u stabilnijim vezama od mlađih majki, donose istraživanja. Da li su ovi faktori dovoljni za razlike u odgajanju dece? Istina je ipak malo složenija. Starije majke jesu emocionalno zrelije, imaju tendeciju da opraštaju greške deci i ređe ih fizički kažnjavaju. Izazovno doba puberteta je teško majkama svih starosnih dobi, pa su problemi sa 15-godišnjacima isto, koliko god godina da ima majka.

 Izvor: Lepa&Srećna