Lazareva subota praznuje se tačno osam dana ped Vaskrs, uoči praznika Cveti.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici u subotu šeste nedelje Časnog posta, slave Lazarevu subotu, u narodu poznat kao Vrbica. Ove godine najlepši praznik pred Uskrs slavi se 8. aprila.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dečje radosti, jer je, prema Jevanđelju, Hristos polazeći u Jerusalim rekao: "Pustite decu k meni, jer takvih je carstvo nebesko".

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedeljne liturgije, na Cveti, kada se obavlja ritual blagosiljanja vrbe. Vrbove grane koje se potom dele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja Isusa Hrista na ulasku u Jerusalim.

Prema predanju, Lazar je, kao kiparski arhiepiskop, živeo još 30 godina po vaskrsenju, propovedajući hrišćanstvo. Pravoslavni vernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvetne nedelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Lazareva subota 2023
Shutterstock  

Taj dan se slavi kao Lazareva subota jer se smatra da je tog dana Isus Hristos vaskrsao Lazara iz groba. Vrbica je uvek subotom, dan uoči praznika Cveti, koji je nedelju dana pred Vaskrs.

Na Lazarevu subotu običaj je da se nose grančice vrbe i time simbolično predstavlja svečani Isusov ulazak u Jerusalim, kada su ga dočekali poštovaoci i sledbenici.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vernika. Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže jevanđelsko predanje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Prema narodnim običajima, u kuću valja uneti grančice vrbe i koprive. Veruje se da one donose zdravlje i napredak u dom, a za vrbu se smatra da simbolizuju palmine grane kojima su verni pozdravljali Hrista na ulasku u Jerusalim.

Izvor: Lepa&Srećna