Sve više ljudi ima predijabetes ili dijabetes, a i mnogi koji nemaju ove dijagnoze, pažljivo prati svoj nivo glukoze.
Ako se visok nivo šećera u krvi ne kontroliše, na duže staze može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su oštećenje nerava (neuropatija), bolesti srca, pa čak i moždani udar. Zato je ključno prepoznati rane znake pre nego što dođe do komplikacija.
Šta uzrokuje povišen šećer? Hiperinsulinemija, odnosno visok nivo glukoze, javlja se kada je nivo šećera u krvi duže vreme iznad 130 mg/dL natašte i 180 mg/dL nakon obroka.
Do toga najčešće dolazi zbog manjka insulina, insulinske rezistencije ili neadekvatne terapije kod dijabetesa tipa 1 i 2. Uz to, na nivo šećera utiču i stres, infekcija, oboljenja koja utiču na rad pankreasa, obroci bogati ugljenim hidratima, nedostatak fizičke aktivnosti, a pojedini lekovi, poput kortikosteroida i nekih diuretika, takođe mogu povećati nivo glukoze u krvi.
Rani znaci hiperglikemije mogu se manifestovati kroz pojačanu žeđ ili apetit, učestalo uriniranje, glavobolju i zamućen vid. Ako se ne preduzmu blagovremene mere, simptomi postaju ozbiljniji: osećaj umora, gubitak telesne težine, vaginalne ili kožne infekcije, infekcije na koži koje se teže leče, pa čak i dijabetičke čireve na stopalima.
Ukoliko primetite takve probleme, važno je da odmah proveriti nivo glukoze pre nego što preduzmu dalji korak ka snižavanju.
Kako prirodno sniziti visok nivo šećera? Prvi cilj je prilagoditi ishranu tako da se ograniči unos prostih ugljenih hidrata, a istovremeno pažljivo uzimati sve prepisane lekove i povećati nivo fizičke aktivnosti.
Ako osoba koristi insulin, adekvatan unos insulina je od suštinskog značaja, a unos dovoljno tečnosti – naročito vode – pomaže da se šećer redovno eliminiše iz organizma.
Lagana šetnja ili fizička aktivnost odmah posle obroka mogu dodatno da pomognu da nivo glukoze brže padne. Osobama sa dijabetesom tipa 1 savetuje se i redovno proveravanje nivoa ketona. Ovi prateći produkte razgradnje masti mogu dovesti do ketoacidoze, opasnog stanja koje zahteva hitnu medicinsku pažnju.
Kada je vreme da kontaktirate doktora ili hitnu pomoć? Uslovi poput dijabetičke ketoacidoze, pored simptoma kao što su mučnina, povraćanje, jaka žeđ, bol u stomaku, ubrzano disanje pri čemu dah ima miris voća, ubrzan rad srca ili konfuzija, razlog je da se što pre pozove hitna pomoć.
Dakle, ako primetite češću potrebu za vodom, zamućen vid, umor ili česte infekcije, ne treba čekati – proverite nivo šećera, prilagodite ishranu i fizičku aktivnost i, u slučaju pojave ozbiljnijih simptoma, odmah se obratite lekaru. Pročitajte i kad je najbolje da jedete čokoladu ako baš ne možete da odolite slatkišima.
BONUS VIDEO: