"Procenjuje se da više od milijardu ljudi širom sveta ima niske koncentracijevitamina D u organizmu, zbog čega se s pravom govori o `pandemiji` hipovitaminoze D", kaže nam dr Ljubica Bracić, endokrinolog u zdravstvenom sistemu MediGroup.
Prema njenim rečima, niske koncentracije vitamina D u krvi se mogu očekivati kod različitih bolesti, npr. kod osteoporoze, malapsorpcije različite etiologije, autoimunih bolesti, akutnih i hroničnih bolesti bubrega i jetre, zloćudnih tumora, neuroloških, endokrinih i psihijatrijskih bolesti.
Koji znaci otkrivaju da neko pati od manjka vitamina D, a koji da smo uzeli previše vitamina D?
"Znaci manjka vitamina D mogu da se pokažu simptomima umora, promenama u raspoloženju, osećaju slabosti i grčevima u mišićima, bolovima u kostima i zglobovima, međutim vrlo često ne postoje nikakvi znaci i simptomi.
Unos prevelike količine vitamina D ili intoksikacija vitaminom D je retka ali veoma ozbiljna situacija jer može da dovede do stanja povišenih vrednosti kalcijuma u krvi tj. hiperkalcijemije. Ona se manifestuje simtomima mučnine, izraženog osećaja žeđi, učestalim mokrenjem, slabijim apetitom, opstipacijom, javlja se slabost, i u teškim slučajevima konfuzija, poremećaj balansa i koordinacije i dizartrija tj. nejasan govor."
Koliko vitamina D napravi organizam tokom sunčanja i koliko se treba sunčati dnevno? Da li i izloženost lica i ruku suncu tokom zime može da bude korisno? U kom vremenskom intervalu?
"Osobama koje imaju svetliju kožu dovoljno je oko 15 minuta izlaganja suncu za proizvodnju vitamina D, dok je osobama sa tamnijom kožom potrebno 3-5 puta duže. Naravno, količina proizvedenog vitamina zavisi od veličine površine izložene kože, upotrebe zaštitnih sredstava za sunčanje, nadmorske visine na kojoj se nalazimo, stepena zagađenja vazduha…
Svakako da prilikom izlaganja suncu vodimo računa, jer preterano izlaganje nosi rizik od kancera kože", kaže dr Bracić. "Zanimljivo je da sunčanjem ne možemo sintetisati više vitamina D nego što je organizmu neophodno."
Koje su potrebne doze tokom suplementacije? Da li suplemente treba uzimati ujutru, uveče, uz obrok ili pre njega... Da li je bolji vitamin D iz hrane ili iz suplemenata i da li organizam "oseća" tu razliku?
Glavni izvor vitamina D kod ljudi je njegova sinteza u koži pod uticajem izlaganja sunčevoj svetlosti. Hrana bogata vitaminom D3 obuhvata ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), plodove mora, gljive šitake, goveđu jetru i žumance jajeta. Međutim, ukupni unos vitamina D hranom u proseku je vrlo mali, iznosi svega 20 odsto od ukupnih dnevnih potreba. Stoga se preporučuje suplemetacija vitaminom D i praćenje koncentracije vitamina D u krvi.
Preporuke za preventivnu primenu vitamina D se razlikuju kod različitih starosnih grupa. Za odrasle osobe do 70. godine života preporučen dnevni unos je 600 i.j., a posle 70 godine 800 i.j. Ukoliko ove osobe leče i određena stanja, često je neophodno da dnevni unos vitamina D bude veći ( i do 4000 i.j. ) naravno uz redovan nadzor svog lekara. U periodu trudnoće i dojenja preporučuje se dnevni unos vitamina D u dozi od 600 i.j.
Suplemente je najbolje uzimati nakon obroka, zbog bolje apsorpcije.
Da li treba redovno meriti vitamin D u krvi i u kom intervalu?
Merenje nivoa 25-OH D se preporučuje samo osobama koji imaju prisutne rizične faktore za nedostatak vitamina D.
To su osobe sa kliničkim znacima za postojanje osteoporoze i rahitisa, trudnoća i dojenje, starija životna dob (> 50 god.), naročito s anamnestičkim podatkom o padovima i prelomima, gojaznost (BMI > 30), osobe tamnije boje kože ili one koje žive u uslovima male izloženosti sunčevoj svetlosti (štićenici domova za stare, ležeći bolesnici), češča upotreba zaštitnih sredstava za sunce, primena određenih lekova, potom osobe sa hiperparatireoidizmom, različita stanja malapsorpcije (npr. cistična fibroza, sindrom kratkog creva, upalna bolest crijeva, celijakija, stanje nakon barijatrijske hirurgije, zračne terapije creva), bolesnici s hroničnim bubrežnim bolestima, bolestima jetre i drugo.
Merenje nivoa vitamina D se, u ovim kategorijama, preporučuje na kraju zimskog razdoblja zbog sezonskog kolebanja koncentracija vitamin D u krvi.
Ponovljeno određivanje koncentracije 25-OH D u krvi preporučuje se tri meseca nakon uvođenja suplementarne terapije.
Pročitajte i koje su dobre, a koje loše masti u ishrani.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
BONUS VIDEO:
"IMA 42 GODINE! JOŠ MALO BAKUTA ZA STARAČKI DOM": Glumac "udario“ na Natašu Bekvalac, digla se revolucija na Internetu
ISHITRENO SAM TO NAPISALA, OPROSTITE MI: Milena Radulović o svojoj objavi nakon dve tragedije - Osećam pritisak i strah
KRISTINA ĆUTI, RODITELJI LJUTI! KOD DANETA SA GOLIJE SVE SE PROMENILO: Gorštak otvorio srce - Mnogo mi je krivo
NIJE HTELA DA SE UDA ZA ĐOKOVIĆA NI POSLE 4 GODINE VEZE: Đorđe se oženio, a njegova bivša iznenadila objavom
KOJI SAM ZNAK U HOROSKOPU: Datum rođenja otkriva vaš znak zodijaka