Štitna žlezda beba i male dece najviše može biti oštećena radioaktivnim jodom, evo kako deluje kalijum jodid.

Kalijum jodid je so stabilnog (ne radioaktivnog) joda koja može da pomogne tako što blokira apsorpciju radioaktivnog joda u štitnoj žlezdii time je štiti od oštećenja izvazvanih zračenjem.
Ova žlezda je najosetljiviji deo tela na radioaktivni jod, ali kalijum jodid štiti samo nju, ali ne i ostale organe od radijacije. Takođe, ako nema radioaktivnog joda u našoj okolini, kadijum jodid može biti štetan. Zato ga treba uzeti samo ako za to bude izdato obaveštenje zdravstvenih vlasti. Kako deluje kalijum jodid?
Štitna žlezda "ne razlikuje" radioaktivni i stabilan jod, pa može da apsorbuje i jedan i drugi. Ako osoba uzme kalijum jodid, tiroida se zasiti i ne prima dalje radioaktivni jod u naredna 24 sata. Međutim, ni ova zaštita ne mora biti stoprocentna i zavisi od tri faktora:
- Vreme nakon kontaminacije - što se brže uzme kalijum jodid, to je će tiroida imati više vremena da se "napuni";
- apsorpcije - zavisi od brzine kojom krv prihvati kalijum jodid i dovede je do tiroide i
- doze radioaktivnog joda - što je manja količina kojoj je osoba izložena, to će manje i tiroida apsorbovati opasne materije.
Ko može da uzima kalijum jodid?
Štitna žlezda fetusa i bebe je najpodložnija štetnom delovanju radioaktivnog joda. Ugrožena su i mala deca, kao i odrasli koji imaju nizak nivo joda u tiroidi. Bebama, uključujući i one koje još doje, treba dati jednu dozu kalijum jodida ukoliko su izloženi radioaktivnom jodu, navodi američki Centar za kontrolu bolesti. Isto važi i za trudnice i dojilje, a nipošto se ne sme dati više od jedne doze.
Stariji od 40 godina ne treba da uzimaju kalijum jodid osim u slučaju upozorenja zdravstvenih vlasti da se očekuju veoma velike doze radioaktivnog joda.
Izvor: Lepa&Srećna