Broj pacijenata obolelih od COVID-19 u svetu premašio je dva miliona, a lekari se još uvek bore da razumeju šta tačno korona virus čini u različitim organima u telu, piše Lepa&Srećna.

Prema rečima kardiologa Harlana Krumholca iz Univerzitetske bolnice Jel, korona virus može da napadne bilo koji deo tela i da izazove stravične posledice.

Infekcija počinje, kako je već poznato, kad zaražena osoba izbaci kapljice pune virusa i neko ih udahne. 

Virus ulazi kroz nos i grlo, pa prolazi u ćelije i pravi milijarde sopstvenih kopija koje zatim napadaju nove ćelije.

Infekcija može da napadne i oči, ali najčešće se usmerava ka plućima. Međutim, ni jetra ni bubrezi ni srce nisu pošteđeni.

Kada se u Breši, u Italiji, jedna 53-godišnja žena srušila u hitnoj pomoći sa svim simptomima srčanog udara, lekari nisu ni slutili da će dijagnoza biti - COVID-19.

Elektrokardiogram i visoki nivo krvnih markera pokazali su da je srčani mišić u velikoj meri oštećen. Dalji testovi su otkrili da je srce postalo toliko slabo da je moglo da pumpa svega trećinu uobičajene količine krvi. 

Međutim, kad su lekari ubrizgali kontrast u koronarne arterije, tražeći neku blokadu koja ukazuje na srčani udar, nisu našli ništa.

Do sada je pokazano da je oko 20 odsto pacijenata u Vuhanu imalo neko oštećenje srca, a u drugoj studiji se tvrdi da je više od 44 odsto imalo aritmije.

U belgijskoj studiji, kod 38 odsto pacijenata došlo je do abnormalnog zgrušavanja krvi, što može doveti i do pulmonarne embolije. Trombovi, kao što je poznato, mogu dovesti i do moždanog udara. Kod mnogih pacijenata zaraženih korona virusom uočen je "dramatično" visok nivo D-dimera, nusproizvoda trombova. 

"Što se više rezultata prikuplja, to se čini verovatnije da su upravo trombovi izazvani COVIDOM-19 glavni razlog tako visoke smrtnosti", kaže Benud Bikdeli, istraživač kardiovaskularne medicine na Kolumbijskom medicinskom centru. 

Infekcija dovodi i do suženja krvnih sudova. Klinička slika ukazuje na ishemiju prstiju na rukama i nogama - smanjena cirkulacija izaziva oticanje i bol u vrhovima prstiju. 

Ako se dokaže da korona virus redovno napada i krvne sudove, to bi moglo da objasni zašto su pacijenti sa kardiološkim tegobama ili visokim krvnim pritiskom pod toliko većim rizikom od ozbiljnih komplikacija.

Izvor: Lepa&Srećna