Visoke vrednosti holesterola u krvi su preduslov za kardiovaskularna oboljenja. Ove masnoće u krvi se mogu naslediti, ali često su rezultat nezdravog načina života. Redovno vežbanje i ponekad lekovi mogu pomoći u smanjenju nivoa lošeg holesterola, a lekari savetuju da posebno povedemo računa o ishrani.

"Oni koji imaju visok holesterol treba da izbegavaju džigericu i uopšte iznutrice jer mogu da povećaju nivo masti u krvi", tvrde britanski lekari. 

"Hrana životinjskog porekla sadrži malo holesterola, međutim, to ne znači da ljudi sa visokim holesterolom moraju da se okrenu vegetarijanskoj ishrani", tvrde lekari i ističu da je najbolje u ishranu uvrstiti dosta povrća i voća.

"Povrće, mahunarke (kao što su grašak, pasulj i sočivo), voće, orasi, semenke i integralne žitarice su puni hranljivih materija i dobri su za holesterol i srce. Jedite najmanje pet porcija voća i povrća dnevno (oko šaku za svaki obrok) da biste ostali zdravi", tvrde lekari i podsećaju da konzumiranje masne hrane može da začepi arterije, što može dovesti do srčanih bolesti i drugih zdravstvenih tegoba. 

Šta ne smete da jedete ako imate holesterol?
Youtube/Printscreen/SAS-ASMR 

"Jako je važno da postanete svesni šta jedete. Možete da slikate ili zapišete ono što ste pojeli tokom dana. Promena ishrane može biti ogroman zadatak, tako počinite od malih stvari. Recimo umesto da grickate čips pojedite voćku", tvrde lekari.

Ukupni holesterol kod odraslih treba da bude manji od 5, 2 mmol/L, granično visoke vrednosti su od 5,2 do 6,2 mmol/L i visoke od 6,2 mmol/L.

Izvor: Lepa&Srećna