Zbog masne hrane se gojimo. Masnoća je izazivač mnogih bolesti. To svi znamo, ili bar tako mislimo... Međutim, američka istraživanja koja su se bavila hranom sa natpisom „sa smanjenim procentom masnoće” došla su do oprečnih otkrića.

U SAD su ustanovili da najvitkiji ljudi žive u Švedskoj, u kojoj je hrana puna masnoća. Dakle, sem što smo rado usvojili njihov nameštaj, trebalo bi i da se hranimo kao Šveđani, i naučimo kako da uz kaloričnu ishranu ostanemo vitki. Zašto deluje? Princip „malo ugljenih hidrata, mnogo masnoća” telo ne ostavlja gladno. Čovek bi ponovo trebalo da nauči kako da sluša šta mu poručuje sopstveno telo. Zato je najbolje pravilo - jedite dok ste gladni! Šveđani jedu mnogo ribe, posebno lososa i bakalara koji sadrže veliki procenat masti, ali jedu malo hleba i slatkiša.

Takva ishrana nivo šecera održava stabilnim, a osećaj sitosti duže traje. Kako deluje? Ugljene hidrate, belančevine i masti trebalo bi pametno kombinovati, kako bi u krvi uvek imali isti nivo šećera, koji obezbeđuje telu da normalno funkcioniše. Ako se budete držali jelovnika predlažu stručnjaci, načinjenog prema švedskom obrascu, lako ćete izgubiti i po dva kilograma nedeljno. Dakle, za doručak se častite omletom od dva jajeta sa slaninom, pa potom popijte šoljicu kafe (u koju možete staviti i malo šlaga). Za ručak uživajte u lososu i spanaću koji možete preliti majonezom.

Za večeru je nabolje da se na vašem tanjiru nađe parče ribe i dosta povrća. Obavezno se držite pravila da na dan ne pojedete više od 50 grama ugljenih hidrata. Šta je tu drugačije? U Švedskoj je ishrana sa malo ugljenih hidrata vrlo omiljena i sledi je više od četvrtine stanovništva. Njena prednost je što nije komplikovana i ne traži od vas da gladujete. Dobro bi bilo da se, pre nego što počnete sa primenom ovog režima ishrane, konsultujete sa svojim lekarem i izmerite nivo holesterola u krvi.

Dobre masnoće.

Zasićene masti - stabilne masti koje se nalaze u živinskom mesu i u kokosu.
Mononezasućene masti - umereno stabilne masti koje se nalaze u avokadu i raznim vrstama ulja kao što su maslinovo, kukuruzno, od kikirikija, od suncokreta...
Polinezasićene masti - najmanje stabilne masti, brzo kvarljive na toploti. Nalaze se u svim proizvodima od žita, u soji, kikirikiju i ribljim uljima.

Ne preporučuju se: pivo, kobasice, salame, margarin, banane, hleb, kukuruz, krompir, sokovi, konzervirana hrana, proizvodi „sa smanjenim procentom masnoće”.
Umereno se preporučuju: mleko, belo vino, sok od povrća, orasi, jagode, crna čokolada.
Preporučuju se: jaja, ribe, rakovi, svinjetina, govedina, brokoli, paradajz, kupus, sir, pavlaka, puter, avokado, masline, sir, kapućino, voda.

Marija Jakob