Ketodijeta i autofagija su dve možda najpopularnije dijete na društvenim mrežama i digitalnim medijima, piše Lepa&Srećna.

Obećavajući brzo mršavljenje ali i pozitivan učinak na ukupno zdravlje organizma, ova dva režima ishrane stekla su mnoge poklonike.

Međutim, naučnici i brojni lekari su i dalje skeptični i sumnjaju da su mnoge od ovih tvrdnji neproverene, u najmanju ruku.

U najgorem slučaju, mogu i da budu štetne za neke koji ih praktikuju.

Keto dijeta se zasniva na vrlo niskom unosu ugljenih hidrata, što dovodi do metaboličkog stanja u kojem telo koristi masti kao "gorivo".

I premda neke studije pokazuju da ovaj pristup zaista dovodi do inicijalnog mršavljenja, on jednostavno nije održiv na duži rok.

Takođe, nije baš moguće jasno utvrditi da li je uvek reč o gubitku kilograma izazvanog metaboličkim promenama ili je prosto došlo do smanjenja broja kalorija u hrani koju osoba pojede u određenom periodu.

Istraživači su, takođe, veoma zabrinuti i zbog vrste i količine masnoća koje se konzumiraju u keto dijeti.

Kad se sprovodi istraživanje, obično učesnici dobijaju precizna uputstva u tom pogledu i strogo se kontrolišu tipovi masti koje uzimaju.

Međutim, u realnom životu se mnogi ipak orijentišu na ono što im je najdostupnije i najpristupačnije a količine ne uspevaju baš da ograniče.

Tako se događa da konzumiraju veće doze zasićenih masti, a one se dovode u vezu sa povećanim rizikom od srčanih bolesti i povećanjem nivoa masnoća u krvi.

Takođe, postoje dokazi da keto dijeta u dužem vremenskom periodu može da dovede do očvršćavanja arterija, pa se time podiže kardiovaskularni rizik.

Sa druge strane, ima obećavajućih znakova da keto dijeta može pozitivno da utiče na dijabetes. Međutim, za sada se još nije skupilo dovoljno dokaza da bi ona mogla da bude i klinički preporučena, ističe dr Endru Friman, kardiolog iz Kolorada koji je holističkim pristupom uspeo da pomogne brojnim pacijentima.

"Neverovatno je koliko malo kardiolozi uče o ishrani", objašnjava dr Friman, koji je i sam oslabio više od 15 kilograma kad se u ishrani orijentisao na namirnice biljnog porekla. "Video sam pacijente koji za samo šest meseci prestanu da piju lekove, a pre toga su patili od gojaznosti, dijabetesa i srčanih tegoba", kaže dr Friman.

Istraživači su, u ovom trenutku, prilično optimistični kad je reč o autofagiji - režimu ishrane u kojem se gladuje izvesno vreme u toku dana.

Međutim, upozoravaju da neki provode bez hrane i po čitav dan, dok drugi pažljivo mere po nekoliko sati između obroka. 

Nije neobično da baš gladovanje kasnije dovede do prejedanja ili nas natera da izaberemo nezdravu hranu - onu koja utiče loše na zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema.

Dr Friman kaže da je izuzetno značajno da dijabetičari konsultuju svog lekara pre nego što se odluče da preskaču redovne obroke.

Koja dijeta je najbolja - ne samo za mršavljenje - već i za ukupno zdravlje organizma?

To je pitanje koje nas posebno interesuje u svetlu borbe sa korona virusom - kada se treba osloboditi gojaznosti ali i očuvati imunitet?

To je pitanje kojim se bavi čitava kampanja "Kalorijama protiv korone" koju "Lepa&Srećna" vodi pod sloganom "Zdravlje u vašim rukama".

Odgovor leži u namirnicama koje su zajedničke dvema dijetama - mediteranskoj i dijeti DASH - a to su voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi i integralne žitarice.

Ako još tome dodate odgovarajuću fizičku aktivnost, dovoljno sna i redovno opuštanje od stresa, možete biti sigurni da ste na dobrom putu za očuvanje zdravlja i vitke linije.

MEDITERANSKA KUHINJA - RECEPTI

DASH dijeta: najbolja dijeta svih vremena koja snižava krvni pritisak i kilograme

Tekst: Z. L. S.

Izvor: Lepa&Srećna